Gotovo svi ispitani konzumenti rezanog duhana u BiH nabavljaju ga “na crno”. Ekonomski analitičar Faruk Hadžić upozorava da bi slabljenje borbe protiv krijumčarenja moglo imati velike posljedice na gospodarstvo.

Prema najnovijem istraživanju koje je provela agencija Ipsos u razdoblju od 22. studenoga 2024. do 12. siječnja 2025. godine, ilegalna trgovina duhanom i duhanskim proizvodima u Bosni i Hercegovini i dalje predstavlja ozbiljan gospodarski problem.

Iako je zabilježen blagi pad u konzumaciji ilegalnih cigareta, tržištem rezanog duhana i dalje u velikoj mjeri upravljaju krijumčari, zbog čega država godišnje gubi stotine milijuna maraka proračunskih prihoda.

Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku građana BiH starijih od 19 godina, koristeći kombinaciju metoda F2F (licem u lice) i CAPI (računalno potpomognuto osobno ispitivanje). Podaci su prikupljeni na temelju odgovora ispitanika i analiza fotografija duhanskih proizvoda koje koriste.

Najvažniji nalazi istraživanja upućuju na nekoliko ključnih trendova na tržištu duhanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini. Prije svega, potrošnja ilegalnog rezanog duhana i dalje je iznimno visoka. Prema procjenama Ipsosa, tijekom 2024. godine konzumirane su čak 2062 tone ovog proizvoda, što potvrđuje da krijumčarenje rezanog duhana i dalje dominira “crnim tržištem”. Nadalje, važno je naglasiti kako je to rast od dva posto u odnosu na prethodnu godinu i čak 26 posto više u odnosu na 2020. godinu.

Čak 94 posto ispitanih konzumenata rezanog duhana priznaje da taj proizvod kupuje izvan legalnih tokova, uglavnom na tržnicama, od uličnih prodavača ili poznanika. Time se potvrđuje da je upravo rezani duhan najrašireniji proizvod “crnog tržišta” u BiH. Istodobno se bilježi blagi pad potrošnje ilegalnih cigareta u odnosu na prethodnu godinu. Taj pozitivan pomak uvelike se pripisuje pojačanim aktivnostima državnih agencija za provođenje zakona, prvenstveno SIPA-e, Uprave za neizravno oporezivanje i Granične policije BiH, koje su intenzivirale kontrole i zapljene.

Zanimljivo je da podrijetlo ilegalnih cigareta ostaje nepromijenjeno. Najveći broj i dalje dolazi s poreznim markicama s Kosova, dok je značajan broj i onih koje su potpuno bez ikakvih oznaka, što dodatno otežava njihovo praćenje i suzbijanje.

Što se tiče distribucijskih kanala, tržnice ostaju glavno mjesto nabave ilegalnih cigareta iako se prodaja na internetu i dalje koristi, osobito na društvenim mrežama i neformalnim online platformama. Ipak, nakon pandemije COVID-19, fizička prodaja na tržnicama ponovno je preuzela primat.

Na kraju, istraživanje je pokazalo i da je došlo do porasta prosječne cijene ilegalnih cigareta, koja sada iznosi 4,79 konvertibilnih maraka. Ta cijena se sve više približava legalnim proizvodima, što dodatno komplicira tržišnu dinamiku i odluke potrošača.

 

Ogromni gubici

Krijumčarenje rezanog duhana ostavlja posljedice na državne financije. Prema procjenama, BiH godišnje gubi više od 420 milijuna KM zbog ilegalne trgovine duhanskim proizvodima. Tim novcem mogle bi se pokriti sve materijalne štete od poplava koje su pogodile zemlju u listopadu 2024., uložiti u višegodišnje projekte poboljšanja kvalitete zraka u Sarajevu ili izgraditi značajni infrastrukturni projekti poput 50 kilometara autoceste na koridoru Vc.

O mogućim posljedicama, ako bi agencije za provođenje zakona smanjile ili prestale s akcijama suzbijanja “crnog tržišta” duhana, ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže: – Ako bi SIPA, UNO i Granična policija smanjili ili obustavili svoje aktivnosti, došlo bi do rapidnog širenja “crnog tržišta”. Kriminalne skupine iskoristile bi vakuum nadzora da povećaju ilegalne aktivnosti, što bi dodatno ugrozilo ekonomske interese države. Država već sada gubi stotine milijuna KM, a daljnje slabljenje kontrole te bi gubitke značajno povećalo – navodi Hadžić. Nadalje, ističe da najveći izazov predstavlja velika cjenovna razlika između legalnih i ilegalnih proizvoda. Ilegalni rezani duhan, naime, ne podliježe plaćanju visokih trošarina koje iznose više od 140 KM po kilogramu, što ga čini višestruko jeftinijim i dostupnijim za široke slojeve stanovništva.

Zbog toga, kako naglašava, većina konzumenata bira jeftiniji, iako nezakonit, proizvod – najčešće nesvjesna štete koju time čini.

Više od krijumčarenja: riječ je o sigurnosti i vladavini prava

Upozorenja ekonomskih stručnjaka nadilaze okvire financija. Hadžić smatra da se nerješavanje ovog problema može odraziti na cjelokupnu društvenu stabilnost. Ako institucije izgube kapacitet da suzbiju ovako raširen oblik kriminala, to šalje poruku da država nije u stanju zaštititi zakon, zdravlje ni tržište.

– U takvom ambijentu rastu i druge vrste ilegalnih aktivnosti, a kriminalne skupine dobivaju dodatan prostor za djelovanje – navodi Hadžić. Također poziva na proaktivniji pristup koji bi, uz pojačane kontrole, uključivao i reformu trošarinske politike, ali i javne informativne kampanje koje bi građanima približile štetne posljedice konzumacije ilegalnih proizvoda, ne samo za njihovo zdravlje nego i za gospodarstvo zemlje u kojoj žive.

Ilegalni rezani duhan dominira: vrijeme je za ozbiljan odgovor

S obzirom na sve navedeno, jasno je da se država nalazi pred ozbiljnim izazovom. Borba protiv ilegalne trgovine duhanskim proizvodima ne smije stati na mjerama koje se povremeno provode.

Potrebno je sustavno i dugoročno planirati strategiju u kojoj će zakonodavstvo, represivne institucije i javnost igrati usklađene uloge.
Ako se rezanom duhanu i dalje bude gledalo kroz prste, BiH će ne samo nastaviti gubiti stotine milijuna maraka godišnje već će kriminalne mreže još snažnije pustiti korijenje u ekonomsku i društvenu stvarnost zemlje.

Kako zaključuje Hadžić, pitanje borbe protiv krijumčarenja rezanog duhana nije više samo gospodarsko pitanje već i test snage institucija, političke volje i društvene odgovornosti.