– Operator – Terminali Federacije ljetos su pokrenuli temeljitu rekonstrukciju bihaćkoga Terminala tekućih tereta u Ribiću. Radovi se odvijaju planiranom dinamikom te, ako sve bude teklo po planu, bit će okončani do kraja godine, kaže Damir Kreso
Unsko-sanska županija već godinama poslije rata nema robne rezerve koje bi ovaj sjeverozapadni dio Bosne i Hercegovine morao imati kao obvezne pričuve žitarica, brašna i ostalih osnovnih životnih namirnica i prehrambenih artikala u slučaju izvanrednih situacija, elementarnih nepogoda, pa i neposredne ratne opasnosti, kako bi se pomoglo ugroženim građanima, piše Večernji list BiH.
U Vladi USŽ-a stoga pripremaju nacrt Zakona o robnim rezervama. Želimo li u EU, obvezni smo imati i rezerve nafte te naftnih prerađevina koje sada stvaramo pa se stoga u Bihaću trenutačno obnavljaju dotrajali skladišni kapaciteti Terminala tekućih tereta u Ribiću.
Pandemija koronavirusa, a onda i rat u Ukrajini još su jednom podsjetili koliko globalna kretanja mogu utjecati na sustav opskrbe hranom i ostalim nužnim artiklima te njihovu nestašicu u određenom trenutku.
Stalne robne rezerve služe da u takvim situacijama drže pod nadzorom i cijene i opskrbu građana. U Unsko-sanskoj županiji ova bi se oblast trebala urediti nakon usvajanja županijskoga Zakona o robnim rezervama. Uz to, i Crveni križ Unsko-sanske županije raspolaže određenim pričuvama humanitarnih potrepština, namirnica i sredstava za osobnu higijenu, koje dijeli redovito građanima koji su slabijega imovinskog stanja.
Obvezne rezerve nafte
Uz županijske robne rezerve, potrebne su nam i obvezne rezerve nafte i naftnih prerađevina, što je jedna od najvažnijih europskih obveza u oblasti energetike za svaku zemlju koja želi postati članica Europske unije.
– Operator – Terminali Federacije ljetos su pokrenuli temeljitu rekonstrukciju bihaćkoga Terminala tekućih tereta u Ribiću. Radovi se odvijaju planiranom dinamikom te, ako sve bude teklo po planu, bit će okončani do kraja godine kako bi Terminal tekućih tereta bio stavljen u funkciju – kaže Damir Kreso, predsjednik Uprave Operator – Terminala Federacije.
– Njegov kapacitet je 18,2 tisuće kubnih metara ili 18 milijuna litara nafte i naftnih prerađevina. To će biti, naravno, u sustavu naftnih prerađevina. To će biti sasvim dovoljno za opskrbu svih potrošača, svih potrebnih kapaciteta u regiji Krajina – kaže Damir Kreso.
– Što se tiče kolosijeka koji vodi u Terminal Bihać, mi ćemo uraditi sanacije industrijskoga kolosijeka koji je u našem posjedu, a Željeznice Federacije će osposobiti kolosijek koji vodi do tog spoja, odnosno od priključka s njihova glavnog voda. Mi smo već u nekoj fazi pregovora sa Željeznicama i trebamo u predstojećem razdoblju predati kolosijek te ga u potpunosti staviti u funkciju – kaže Damir Kreso.
– Mi otprilike oko tisuću građana, odnosno korisnika, opslužimo paketima hrane i higijenskih artikala tijekom jedne godine. Sigurno je da su potrebe mnogo veće. Mi u tim rezervama danas možemo u jednom trenutku pružiti pomoć za dvije tisuće korisnika i imamo, naravno, kapacitete i zalihe da možemo skuhati 5000 obroka – kaže Husein Kličić, predsjednik Crvenoga križa Unsko-sanske županije i Crvenoga križa Federacije Bosne i Hercegovine.
Terminalima Federacije je u interesu da se gorivo u sve terminale u BiH doprema željezničkim kompozicijama jer je to praksa i u zemljama Europske unije.
Terminali će stoga sa Željeznicama Federacije BiH raditi na popravku kolosijeka kako bi on mogao podnijeti određeno opterećenje. Budući da su Terminali Federacije u završnoj fazi obnove svojih kapaciteta, u Upravi Željeznica Federacije BiH se nadaju da će konačno početi promet goriva željeznicom.
– Željeznice FBiH su spremne onog trenutka kad Terminali nabave gorivo, odnosno kažu na neki od načina da im je potrebno da se gorivo dopremi željeznicom, do Bihaća dovesti vlak s obzirom na to da imamo elektrificiranu prugu i odvojene kolosijeke prema terminalima koji su prohodni, tako da mi odmah stavljamo svoje kapacitete u puni pogon i nije nikakav problem da nafta dođe u krug Terminala – kaže Adnan Kubat, vršitelj dužnosti izvršnoga direktora za poslove željezničkoga operatora Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine. – Budući da se u terminalima u Blažuju, Živinicama i Bihaću može uskladištiti oko 70 milijuna litara nafte i naftnih prerađevina, ako se budu dopremali željeznicom i s terminala dalje distribuirali u maloprodaju kamionima, značaj će biti mnogo veći nego da se ti kapaciteti samo napune i budu stvarali obvezne operativne rezerve – smatra Adnan Kubat.