Hrvati od pamtivijeka slave Uskrs i kao narod bogati su brojnim uskrsnim običajima. Svaki kraj zasebno njeguje svoje običaje i tradiciju iako se ti običaji dobrim dijelom podudaraju u svim krajevima Bosne i Hercegovine.
Uskrsne košare i blagoslov na Veliku subotu ili rano na sam Uskrs
Blagoslov jela i košara za Uskrs je običaj koji u Hrvatskoj postoji stoljećima. Košara uglavnom sadrži bijeli kruh, jaja, sirnicu, slatki kruh koji se priprema dosta dugo, nekoć se pripremao cijeli dan, danas to ipak ide nešto brže.
Blagoslov jela nas Veliku subotu stari je običaj i pučka tradicija hrvatskoga naroda. Naime, na Veliku subotu ili rano ujutro na sam blagdan Uskrsa iz svake obitelji netko ide prema crkvi s košarom punom hrane, na blagoslov se nosi hrana koja je karakteristična za Uskrs, od jaja do šunke, luka, peciva… Blagoslovljena hrana prvo je jelo koje na Uskrs svi u obitelji moraju blagovati.
Nešto o samom uskrsnom ručku
U većini dijelova BiH i Hrvatske peče se kruh u obliku pletenice u koji se može uplesti jaje. Mnoštvu raznolikih običaja za Uskrs u Hrvatskoj, i uoči Uskrsa, pridonosi činjenica koja govori da u nekim dijelovima još uvijek živi običaj da domaćica mora brzo doći kući kako bi okopala kukuruz ne bi li brže rodio, dok se ljuska od posvećenog jaja baci u brazdu kopanja da bio okopani kukuruz bolje rodio.
Foto: Tijana Jelena Lovrić/Kiseljak.info. Blagoslov hrane u župi BDM u Brestovskom
Glede samog uskrsnog ručka u nekim mjestima jede se kokoš ili je janjetina na meniju, na obali se jede najbolja bijela riba, zubatac ili šanpjer, riba neobičnog izgleda za koju mnogi na kontinentu nisu ni čuli ili o njoj jako malo znaju, riječ je o ribi koja je gotovo nevidljiva kada je se gleda okomito.
Foto: Tijana Jelena Lovrić/Kiseljak.info. Blagoslov hrane u župi BDM u Brestovskom
