Ljeto na sjevernoj hemisferi za sada donosi scene poput onih iz filmova apokalipse: ekstremne vrućine, poplave i požari. Međutim, znanstvenici upozoravaju da ovo može biti samo najava nepredvidivog kaosa koji će nastupiti ako svijet nastavi sa zagađenjem, koje izaziva zagrijavanje planete.
Prošlo je tek nešto više od polovine srpnja, a već je oboreno niz ekstremnih vremenskih rekorda.
Dugotrajni, neumoljivi toplinski val spržio je velike dijelove juga i jugozapada Sjedinjenih Država. Temperature u Phoenixu dosegnule su najmanje 43,3 stupnja u rekordnih 19 uzastopnih dana, a hitna služba preplavljena je slučajevima povezanim s vrućinom, prenosi CNN u novoj analizi situacije s ekstremnim vremenskim uvjetima.
Južna Europa prolazi kroz jedan od najekstremnijih toplinskih valova dosad, sa šumskim požarima koji bjesne u Grčkoj, Španjolskoj i Švicarskoj. U Aziji su temperature porasle iznad 50 stupnjeva u Kini, dok dijelovi Južne Koreje, Japana i sjeverne Indije doživljavaju smrtonosne poplave.
U izjavi od utorka, Petteri Taalas, glavni sekretar Svjetske meteorološke organizacije, nazvao je ovu nemilosrdnu kaskadu ekstremnih vremenskih prilika “novom normalom”.
Ali neki znanstvenici zasad zaziru od tog okvira.
“Kad to čujem, malo poludim jer to zapravo nije nova normala”, rekla je Hannah Cloke, klimatska znanstvenica i profesorica na Sveučilištu Reading u Velikoj Britaniji. “Dok ne prestanemo ispumpavati stakleničke plinove u atmosferu, nemamo pojma kako izgleda budućnost”.
Ona je jedna od mnogih eksperata koji upozoravaju da je ovo ljeto, iako je jako loše, tek početak. Sve dok globalna temperatura nastavlja rasti, rekli su, svijet bi se trebao pripremiti za eskalaciju.
Michael E. Mann, klimatski ekspert i istaknuti profesor na Univerzitetu Pennsylvania, radije opisuje vrijeme koje vidimo kao “novo abnormalno”.
“Ekstremni vremenski uvjeti i dalje će postajati sve intenzivniji i naši vremenski obrasci mogli bi se promijeniti na načine koje još ne možemo predvidjeti”, rekao je Peter Stott, znanstveni suradnik u UK Met Officeu.
U nekim slučajevima vrućina, požari i poplave već premašuju ono što su klimatski modeli predvidjeli, rekao je Mann. Djelimično je to zbog promjena u mlaznoj struji, rekao je.
Mlaznu struju pokreće razlika u temperaturi između polova i ekvadora. Kako se Arktik brzo zagrijava, razlika u temperaturi se smanjuje, a mlazna struja usporava i slabi. To može značiti da se meteorološki sistemi mogu blokirati na dulje vrijeme.
Ista regija se prži iz dana u dan ili pada kiša iz dana u dan – upravo takvo ponašanje vidimo ovog ljeta”, rekao je Mann.
Zemlje će se teško prilagoditi ovim novim ekstremima, rekla je Vikki Thompson, klimatska znanstvenica na Kraljevskom nizozemskom meteorološkom institutu. “Vidjet ćemo kombinacije događaja koji bi mogli dovesti do neočekivanih učinaka. Ekstremne vrućine mogle bi brzo biti praćene obilnim oborinama koje bi utjecale na društvo, poljoprivredu i ekosisteme na neuobičajene načine”, rekla je za CNN.
Zemlje se obično pripremaju za najgore što su doživjele, ali s klimatskim ekstremima koji obaraju trenutne rekorde, “moramo biti spremni na situacije koje bi se trenutno mogle činiti nemogućima”, rekao je Thompson.
Iako je svijet već zarobljen u nekim utjecajima globalnog zatopljenja, zbog globalnog neuspjeha u smanjenju onečišćenja koje zagrijava planet, znanstvenici su jasni da još uvijek ima vremena da se izbjegnu najgore posljedice.
Najnovija naučna dostignuća pokazuju da bi porast globalne temperature prestao gotovo odmah nakon što prestanemo sagorijevati fosilna goriva, rekao je Mann.
A ovo je ljeto još više dokaza da će se računati svaki djelić stepena za koji svijet može ograničiti globalno zagrijavanje, rekao je Cloke za CNN. Planet je za oko 1,2 stupnja topliji nego što je bio prije industrijske revolucije – još uvijek manje od 1,5 stupnjeva za koje znanstvenici upozoravaju da bi planet trebao ostati ispod. Ali čak i sada, posljedice su smrtonosne i dalekosežne.
“To je stvarno zastrašujuće”, rekla je. “Ali što više akcije poduzmemo, što prije to poduzmemo, to će nam budućnost biti bolja”.
