Svjetski problemi s trgovinom i transportom, nastali uslijed pandemije covida-19, preoblikuju gospodarske trendove. Dobavni lanci su poremećeni, prijevoz je poskupio i usporio, a sve to stvara nestašice i rast cijena u Europi.
Zbog toga se razmišlja o konceptu nearshoringa, povratka proizvodnje s udaljenog Istoka, posebice Kine i Indije, u lokacije koje su bliže Zapadnoj Europi. Jedna od tih lokacija je zapadni Balkan, a u širem smislu i Hrvatska može imati koristi od takvog razvoja događaja.
Kompanije iz BIH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije vide svoju priliku u povratku proizvodnje u Europu, poglavito u države s niskom cijenom rada. Već se vidi drastičan rast narudžbi iz Zapadne Europe.
Nijemci napuštaju Kinu i mijenjaju je zapadnim Balkanom
Kompanija GS-TMT iz Travnika u BIH, u njemačkom vlasništvu, planira otvoriti novu tvornicu zbog rasta potražnje za električnim biciklima i dijelovima za automobile iz Njemačke i Austrije. Novi pogon će biti otvoren u općini Prozor-Rama, a trebala bi zapošljavati sto radnika. Paradoksalno za državu u kojoj je stopa nezaposlenosti veća od 30 posto, veliki problem će biti pronalazak radne snage.
Kompanija GS-TMT, koja zapošljava 462 radnika, smanjena je za 16 posto u 2020. tijekom pandemije koronavirusa, ali je prošle godine porasla za 32 posto, a očekuje se da će porasti za još 42% u 2022., s procijenjenim prihodima od preko 60 milijuna bosanskih maraka (32.4 milijuna dolara), izjavila je za Reuters direktorica kompanije Snježana Kopruner.
“Razlog povećanja naših prihoda je to što smo preuzeli proizvodnju dijela robe koja se proizvodila u Kini”, dodala je.
Nedavna anketa njemačkih poslodavaca je pokazala da zemlje zapadnog Balkana, uključujući Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, smatraju poželjnim odredištima za ulaganja zbog niskih troškova rada, poreza i geografskog položaja, rekla je za Reuters Sophia Kluge iz njemačko-srpske Gospodarske komore.
Dodaje da su njemački poslodavci, iako navode infrastrukturu, upravljanje i političku nestabilnost kao izazove, također naglasili takozvanu “kulturološku blizinu” i svoje pozitivno iskustvo s radnicima iz regije.
Podaci potvrđuju trend, izvoz fantastično raste
Navedeni primjer je dio šireg trenda koji se događa još od 2021., koji dokazuju i brojevi. Vrijednost izvoza iz BIH je u 2021. bila gotovo za petinu veća nego 2019., a pokrivenost uvoza izvozom se popela s 58.9 posto na 66.1 posto.
