Kako ćemo glasati na sljedećim izborima?

Birači će na predstojećim Općim izborima u Bosni i Hercegovini prvi put biti autentificirani otiskom prsta, dok će glasački listići biti skenirani i elektronski prebrojani. Kao dodatni mehanizam kontrole bit će zadržano i ručno brojanje glasova, izjavio je u intervjuu za Fenu član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Suad Arnautović.

Arnautović je naglasio da se u javnosti nepotrebno stvara dojam kako će postupak glasanja biti drastično promijenjen i kompliciran, iako se za birače uvodi tek nekoliko novih radnji.

Otisak prsta za identifikaciju birača

Dolazak na biračko mjesto i obvezna identifikacija važećom osobnom iskaznicom, putovnicom ili vozačkom dozvolom ostaju nepromijenjeni. Nakon provjere dokumenta birač će biti autentificiran putem uređaja za biometrijsku identifikaciju, odnosno uzimanjem otiska prsta.

“Ta radnja se dodaje kako bi se u potpunosti osigurala zakonitost postupka, odnosno da pravo glasa mogu ostvariti samo osobe koje su upisane u birački popis i koje su doista došle na biračko mjesto. To jest novost, ali ne predstavlja veliko opterećenje za birača”, kazao je Arnautović.

Birači se više neće potpisivati izravno na izvadak iz Središnjeg biračkog popisa. Nakon uspješne biometrijske autentifikacije uređaj će ispisati potvrdu, odnosno slip, na koji će se birač potpisati.

Potvrde će biti odlagane u posebnu kutiju i poslije korištene pri utvrđivanju podataka o izlaznosti.

Nakon identifikacije birač će dobiti glasačke listiće za razine vlasti za koje ima pravo glasati. Izgled listića za većinski sustav, koji se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH te predsjednika i potpredsjednika entiteta Republika Srpska, ostaje isti kao u prethodnim izbornim ciklusima.

Birač će zaokružiti kružić ispred imena izabranog kandidata.

Novi način ispunjavanja glasačkih listića

Promjene se odnose na listiće za proporcionalni sustav, koji se u Federaciji BiH koriste za skupštine županija, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a u entitetu Republika Srpska za Narodnu skupštinu RS-a i Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Arnautović je pojasnio da je dizajn tih listića prilagođen uporabi skenera i da je SIP BiH postupao u okviru ovlasti propisanih Izbornim zakonom BiH, prema kojem Povjerenstvo utvrđuje izgled, sadržaj, svojstva i karakteristike glasačkih listića.

Birač će najprije morati potpuno popuniti kružić ispred naziva izabranog političkog subjekta. Glasanje za politički subjekt je obvezno, dok je davanje preferencijalnih glasova kandidatima mogućnost, a ne obveza.

Ako želi utjecati na redoslijed kandidata unutar odabrane stranke ili koalicije, birač će moći označiti najviše tri kandidata. Njihove brojeve pronaći će na posebnoj kandidatskoj listi koja će biti dostupna uz glasački listić.

“Obvezan je prvi korak, a to je identifikacija političkog subjekta za koji birač glasa. Ako se ne označi politički subjekt, nego samo brojevi kandidata, takav glasački listić bio bi nevažeći jer su brojevi kandidata univerzalni i bez označene stranke ne bi se moglo utvrditi kojoj listi pripadaju”, objasnio je Arnautović za Fenu.

Ocijenio je da je postupak jednostavan jer je za podršku političkom subjektu dovoljno popuniti jedan kružić, dok je označavanje kandidata potrebno samo ako birač želi dati preferencijalne glasove.

Uvođenje novih izbornih tehnologija, prema njegovim riječima, zahtijeva sveobuhvatnu edukaciju birača i tijela zaduženih za provedbu izbora.

SIP BiH je, uz potporu Misije OESS-a u BiH i Vijeća Europe, pripremio strategiju koja uključuje vodiče, videomaterijale, spotove i druge oblike informiranja.

Program informiranja birača bit će realiziran i u suradnji s Populacijskim fondom Ujedinjenih naroda.

Edukacija izbornih tijela podijeljena je u nekoliko faza. SIP BiH imenovao je 150 instruktora koji će, prema sustavu obuke trenera, educirati kandidate za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora. Oni će, zajedno s općinskim i gradskim izbornim povjerenstvima, poslije obučavati članove i zamjenike članova biračkih odbora.

Prvih 150 uređaja za skeniranje glasačkih listića i biometrijsku identifikaciju birača trebalo bi stići u Bosnu i Hercegovinu sredinom kolovoza. Riječ je o uređajima kakvi će biti korišteni i na izborni dan, 4. listopada, a prvi primjerci služit će za praktičnu obuku izbornih tijela.

Elektronsko i ručno brojanje glasova

Govoreći o načinu brojanja glasova, Arnautović je kazao da je zakonodavac predvidio elektronsko i ručno brojanje.

Nakon što birač označi listiće, prići će skeneru i, koristeći zaštitnu mapu kojom se osigurava tajnost glasanja, jedan po jedan listić ubaciti u uređaj. Skener će evidentirati glas i napraviti digitalnu sliku svakog listića.

“Na taj način osigurava se da se poslije na listiću ništa ne može dopisivati, prepravljati ili dopunjavati. Glasački listić slikom je praktično zamrznut u stanju u kojem ga je birač predao”, rekao je Arnautović.

Skeneri će od 7 do 19 sati raditi u izvanmrežnom načinu rada, odnosno neće biti povezani s internetom. Nakon zatvaranja biračkog mjesta uređaj će ispisati izvješće s podacima o broju glasova za političke subjekte i kandidate.

Izvješće će potpisati članovi biračkog odbora, nakon čega će uređaj biti povezan s internetom i rezultati će biti poslani u Glavni centar u Sarajevu.

Nakon elektronskog utvrđivanja rezultata birački odbor ručno će prebrojati sve glasačke listiće, podatke unijeti u propisane obrasce i izborni materijal dostaviti općinskom ili gradskom izbornom povjerenstvu, a potom Glavnom centru za brojanje.

Arnautović je naveo da je moguće da se pojave razlike između elektronskog i ručnog brojanja, zbog čega će SIP BiH svaki slučaj pojedinačno razmatrati i donositi odluke u skladu s Izbornim zakonom.

U slučajevima zakonom propisanih odstupanja, uključujući razliku od dva posto ili više između podataka o biračima koji su glasali i broja glasačkih listića, SIP BiH može odlučiti da se na tom biračkom mjestu listići ponovno prebroje.

“Uvjereni smo da će uređaji odgovarajuće skenirati način na koji su listići označeni. Ručno brojanje ostaje dodatni osigurač da rezultati budu u skladu s voljom birača”, kazao je.

Predviđen je i rezervni plan za slučajeve nestanka električne energije ili kvara uređaja. Skeneri će imati baterije koje mogu raditi tijekom cijelog izbornog dana, a osigurane su i mogućnosti popravka i zamjene uređaja.

Ako uređaj iz bilo kojeg razloga ne bude mogao funkcionirati, izborni proces moći će biti završen ručno.

Na svakom biračkom mjestu bit će angažiran i tehnički operater koji neće biti član biračkog odbora, ali će pomagati pri instaliranju uređaja, kontroli njihove funkcionalnosti i rješavanju tehničkih problema. Bit će formirani i regionalni mobilni timovi tehničara koji će moći brzo intervenirati na biračkim mjestima.

Skeneri na oko 5.300 biračkih mjesta

Skeneri bi trebali biti postavljeni na oko 5.300 redovitih biračkih mjesta u cijeloj Bosni i Hercegovini. Za mobilne timove, glasanje u odsutnosti i glasanje nepotvrđenim glasačkim listićima bit će primijenjen drukčiji postupak, a skeniranje će se uglavnom obavljati u centru za brojanje.

Arnautović očekuje da će nove tehnologije znatno smanjiti mogućnost izbornih manipulacija.

Biometrijskom autentifikacijom, kako je naveo, bit će onemogućeno glasanje u ime preminulih ili odsutnih osoba, korištenje tuđih identifikacijskih dokumenata i naknadno upisivanje birača nakon zatvaranja biračkog mjesta.

Skeniranje će istodobno onemogućiti naknadno dopisivanje preferencijalnih glasova, označavanje dodatnih političkih subjekata i pretvaranje važećih listića u nevažeće.

“Ovo je apsolutni doprinos jačanju integriteta izbornog procesa u Bosni i Hercegovini. Prvi veliki napredak je to što birač mora fizički doći i autentificirati se otiskom prsta, a drugi to što se skeniranjem potpuno uklanja mogućnost dopisivanja po glasačkim listićima”, naglasio je Arnautović.

Pozvao je političke subjekte i nevladine organizacije koje prate izbore da objektivno sagledaju odluke SIP-a i da ne šire dezinformacije koje među građanima mogu stvarati zbunjenost i osjećaj nesigurnosti.

Prema njegovim riječima, nakon izbora bit će provedene analize koje će pokazati jesu li uvedena rješenja dovoljna ili će u budućnosti biti potrebno razmotriti dodatne tehnologije, poput kamera na biračkim mjestima, prenosi bljesak.info.