Nestašica je za sada izbjegnuta, ali i po akcijskoj cijeni do kraja srpnja prostorni metar iscijepanog drva košta 148 KM. Tona peleta značajno je skuplja i nakon prošlogodišnjih 580 – 620, sada košta 680 – 720 KM

Stižu nam kolovoz i rujan – tradicionalni jedni od najtežih mjeseci za kućne proračune. Počinje nova školska godina, trebala bi se početi nabavljati i zimnica te ogrjev za nadolazeću grijnu sezonu… Trenutačno visoke cijene drveta i peleta bit će još više do prvih hladnijih dana, doznaje Avaz.

Muhamed Helać iz tvrtke Drvosječa pojašnjava da je u posljednjih 20 godina ogrjev najjeftiniji od početka proljeća do jeseni, jer tijekom ljeta je i rad u šumi lakši i jeftiniji, a skladišta su obično puna.

– Sve na kraju rezultira nižom cijenom, koju mi u ovoj branši kolokvijalno zovemo „ljetna cijena“. Ove godine bilježimo veliko odstupanje od uobičajene tržišne dinamike. Za pojedine vrste ogrjeva uopće nije došlo do pada cijene u odnosu na „zimsku cijenu“, odnosno „ljetne cijene“ nije ni bilo. Najalarmantnije je što je sirovine sve manje na tržištu pa smo primorani u vlastitoj režiji organizovati sječu drva u šumama, što je ranije bilo osigurano od poduzeća za upravljanje šumama – kaže Helać.

Dodaje da je došlo i do zatvaranja većeg broja proizvodnih pogona u drvnoj industriji, proizvođača ogrjevnog drva, peleta, pa i namještaja. Nestašica je za sada izbjegnuta, ali i po akcijskoj cijeni do kraja srpnja prostorni metar iscijepanog drva košta 148 KM. Tona peleta značajno je skuplja i nakon prošlogodišnjih 580 – 620, sada košta 680 – 720 KM. Potražnja za ugljenom drastično je pala, pa je cijena tone mrkog ugljena 267, a lignita 265 KM.

– Posve je opravdano očekivati da će cijene i dalje rasti. Pored problema sa sirovinom, svjedoci smo da cijena nafte ponovno raste, a nafta prati šumarstvo, počevši od motorne pile u šumi, preko prijevoza i prerade, a potom i prijevoza do krajnjeg kupca. Povećavaju se i troškovi života zaposlenika, kojih je u šumarstvu sve manje zbog otežanih uvjeta i prilično primitivnog načina rada koji je iznimno fizički zahtjevan. Ako mi, gospodarstvenici, ne budemo pratili rast troškova s rastom primanja radnika, dovodimo se u situaciju da nećemo imati radne snage, a posljedično i sirovine za rad – ističe Helać za Avaz..