“Nije dovoljno što su nestali u Bleiburgu i ratu”: Željana Zovko oštro osudila tiho potiskivanje Hrvata u BiH

Zastupnici u Europskom parlamentu danas su u Strasbourgu glasali o izvješćima za 2025. za Crnu Goru, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu te Kosovo. O Srbiji će se glasati na nekoj od narednih plenarnih sjednica. Izvješće o Crnoj Gori izglasano je u mjesecu kad je ona bila domaćin summita EU, zapadni Balkan.

Bilo je to dva dana nakon što je zatvorila još dva pregovaračka poglavlja i dan nakon što se u Parlamentu obratio njezin predsjednik Jakov Milatović. On je tom prigodom ponovio da Podgorica želi članstvo do 2028. godine.

Od Skoplja se traže brži rezultati

Crna Gora predvodi proces pristupanja i na papiru. Zatvorila je 16 od 33 poglavlja, već koristi euro te je, kako je Milatović naglasio, “pouzdana članica NATO-a” usklađena s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom, no izvješće upozorava da proces usporavaju unutarnjopolitički sporovi oko ključnih infrastrukturnih projekata te preostali izazovi u borbi protiv korupcije i medijskih sloboda.

Unutar europske politike smatra se da Crnu Goru slijedi Albanija. U izvješću o njoj naglašava se da ima snažan reformski zamah nakon što je u rekordnom roku otvorila sve pregovaračke klastere, no da mora prevladati unutarnju političku polarizaciju, ojačati vladavinu prava i provesti ključne socioekonomske reforme.

Za Sjevernu Makedoniju ističe se da se nalazi u teškoj poziciji jer njezin pristupni proces stoji na mjestu. Balkanska država nakon ranije blokade Grčke zbog istoimene pokrajine promijenila je ime, da bi je potom blokirala Bugarska zbog identitetskih pitanja. Makedonske reforme pravosuđa i borba protiv korupcije ocijenjene su nedovoljnima, pa se od vlade u Skoplju traže brži i opipljivi rezultati.

“Duboka politička kriza ozbiljno ugrožava stabilnost BiH”

Parlament za Bosnu i Hercegovinu upozorava da duboka politička kriza ozbiljno ugrožava njezinu stabilnost i mogućnost skorašnjeg članstva. Navode se secesionističke politike u Republici Srpskoj, opstrukcije državnih institucija i proruski utjecaj.

Izvješće traži hitno imenovanje glavnog pregovarača i usvajanje ključnih pravosudnih zakona te daje podršku instituciji visokog predstavnika međunarodne zajednice, žaleći što je tu funkciju nedavno napustio Christian Schmidt.

U izvješću se žali što je 30 godina nakon Daytonskog sporazuma i dalje potrebna EUFOR-ova misija Althea te se poziva na “nediskriminaciju svih građana”, uključujući “konstitutivne narode”, nevezano za njihove etničke, vjerske ili druge pripadnosti.

 

Stier: BiH, oslobodite svoj potencijal

Za Kosovo se prošla godina smatra “izgubljenom” jer zbog institucionalnog zastoja nakon izbora nisu funkcionirale ni vlada ni skupština, što je blokiralo reforme i Plan rasta za zapadni Balkan, navodi se u izvješću.

Dijalog s Beogradom potpuno je mirovao, a kaznene mjere EU-a iz 2023. i dalje nanose veliku štetu kosovskom društvu, gospodarstvu i samom kredibilitetu Unije, dodaje se u izvješću o najmlađoj europskoj državi koju još uvijek ne priznaje pet članica EU-a. Status država zapadnog Balkana na putu prema EU-u u raspravi je sumirao hrvatski zastupnik pučana Davor Ivo Stier.

“Bosni i Hercegovini: oslobodite svoj potencijal, kao vaša nogometna momčad, kao vaša nogometna federacija. Vrijeme je za federalnu BiH u konfederalnoj Europskoj uniji”, kazao je Stier, referirajući se na nogometni uspjeh reprezentacije BiH u kojoj igraju predstavnici svih triju konstitutivnih naroda.

“Demokracija nekad dođe u obliku plamenca”

Kosovu je poručio da “kompromis nije znak slabosti, već zrelosti”, a Sjevernoj Makedoniji da će biti “europskija, a ne manje makedonska” ako u svoj ustav uključi sve nacionalne manjine, što traže Bugari.

Referirajući se na prosvjede koji traju u Albaniji protiv izgradnje velikog luksuznog odmarališta povezanog sa zetom Donalda Trumpa Jaredom Kushnerom, Stier je poručio da “demokracija nekad dođe u obliku plamenca” te da to “prihvate”. Prosvjednici se koriste simbolom te ptice koja nastanjuje zaštićeno područje gdje bi trebalo niknuti odmaralište.

Stier je Crnoj Gori kazao da je EU želi u svom sastavu kao “suverenu državu ponosnu na svoju crnogorsku neovisnost i identitet”. Europskom parlamentu poručio je pak da “govori da brine o zapadnom Balkanu”, no da je šteta što ne može odvojiti dovoljno vremena za raspravu o svakoj od zemalja pojedinačno.

Zovko o Hrvatima u BiH: Nije dovoljno što su nestali u Bleiburgu

Zastupnik socijalista i demokrata Tonino Picula naglasio je da su izazovi s kojima se pet zemalja suočava često zajednički i zahtijevaju dosljedan pristup EU-a. One moraju poštivati temeljne vrijednosti EU, usklađivati svoje politike te stvoriti uvjete u kojima i oporba i civilno društvo imaju svoje mjesto za stolom.

“Nažalost, postoje i destruktivni akteri koji nastoje potkopati proces proširenja. Neovisno o tome dolaze li iz same regije ili izvan nje, takvo ponašanje treba jasno prepoznati i nedvosmisleno osuditi. U posljednje vrijeme svjedočimo novim prijedlozima o budućnosti politike proširenja. Međutim, pristup utemeljen na zaslugama mora ostati u samom središtu procesa proširenja”, poručio je Picula.

Zastupnica pučana Željana Zovko upozorila je da Hrvati kao konstitutivan narod u BiH “iz godine u godinu postaju sve malobrojniji”. “Nije dovoljno što su nestali u Bleiburgu, što su nestali u ratu i što su najveći gubitnici u ratu i nakon etničkog čišćenja.

Osudila je “kolonijalno nametanje visokog predstavnika BiH”

Tihi, uz pomoć međunarodne zajednice i nakon rata i kroz reformu izbornog zakona, koji još uvijek nemaju svoju jednakost niti punu implementaciju ustavnih reformi i presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, i ulaze u još jednu izbornu godinu”, rekla je Zovko.

Osudila je “kolonijalno nametanje visokog predstavnika u trenutku kada Europa želi da preuzme glavnu ulogu za njezinu europsku budućnost” te pozvala na jasniji pristup Parlamenta prema prijenosu odgovornosti na domaće institucije i veću ulogu EU-a u procesu pristupanja.