Radni tjedan u Bosni i Hercegovini jedan je od najduljih među europskim zemljama. Eurostat objavljuje da prosječan radni tjedan u BiH podrazumijeva 41,4 sata provedena na radnom mjestu. Više vremena na poslu od stanovnika Bosne i Hercegovine provode samo stanovnici Srbije i Turske. Prema dostupnim podacima, radni tjedan u Srbiji traje 41,7 sati, a u Turskoj čak 44,2 sata. S nešto kraćim radnim tjednom odmah iza BiH našla se Grčka, u kojoj se plaća zarađuje radeći 39,8 sati tjedno. Slična je situacija i u Rumunjskoj, Poljskoj i Bugarskoj, piše Večernji list BiH.

U usporedbi s Bosnom i Hercegovinom, Turskom te Srbijom, broj radnih sati u Hrvatskoj znatno je manji. Naime, prema posljednjim objavljenim podacima, radni tjedan u Hrvatskoj u prosjeku traje 38,7 sati. Riječ je o broju radnih sati koji je sličan onome u zemljama poput Češke, Slovačke i Slovenije, gdje radni tjedan u prosjeku traje od 37 do 38 sati. Usporedbe radi, radni tjedan u Njemačkoj i Austriji traje svega 33,9 sati, Italiji 36,1 sat, Sloveniji 38 sati, Švicarskoj 36 sati. Od Nove godine situacija u Sloveniji, kada je u pitanju duljina radnog tjedna, za dio radnika bit će značajno povoljnija. Naime, u ovoj zemlji od početka 2026. godine djelomično će stupiti na snagu novi zakon čijom će primjenom uslijediti povećanje naknada za nezaposlene i sudionike javnih radova. Omogućit će lakši pristup tržištu rada za mlade, studente i umirovljenike, a ono što je možda i najzanimljivije, prema ovom zakonu, radnici koji se približavaju mirovini moći će kraće raditi. Kako su naveli iz Ministarstva za rad, obitelji, socijalna pitanja i jednake mogućnosti, radnici stariji od 58 godina, kao i oni s najmanje 35 godina radnog staža, moći će birati: slobodan petak, produženi vikend ili skraćeno radno vrijeme – po šest sati vaj model nazvan je 80 – 90 – 100 te predviđa: radno vrijeme od 80%, plaću od 90% i pune doprinose kao da se radi 100%. Riječ je o ideji koja djelomično preuzima iskustva Islanda, Irske i Njemačke, gdje su slični modeli doveli do pozitivnih rezultata: veće produktivnosti, manje izostanaka i bolje učinkovitosti. Nova pravila očekuju i radnike u BiH, odnosno barem u Federaciji BiH, gdje je u pripremi novi Zakon o radu.

Po radu u vrhu

Osim brojnih novina, radna verzija ovog zakona predviđa da polusatna dnevna stanka bude dio osmosatnog radnog vremena, što trenutačno u većem dijelu ovog bh. entiteta nije slučaj, te bi se time smanjio broj sati koje radnik tjedno provodi na poslu. Dakle, u tom slučaju radnik koji počne raditi u 8 sati ujutro, završavao bi s poslom u 16 sati, dok mu sada radno vrijeme traje do 16.30. Također, jedan od razloga zbog kojih je u europskim zemljama radni tjedan značajno kraći je činjenica da se sve veći broj tvrtki odlučuje za četverodnevni radni tjedan. Najdalje u prakticiranju skraćenog radnog tjedna odmaknuli su Islanđani, gdje je od 2020. godine za više od polovine zaposlenih radni tjedan skraćen na četiri dana. Tako se postiglo da je prosječno radno vrijeme na razini tjedna u ovoj državi svedeno na 36,4 sata, a što je rezultiralo kontinuiranim ubrzanjem stope ekonomskog rasta te zemlje. Skraćenim radnim vremenom povećali su stopu zaposlenosti, odnosno doveli do toga da imaju svega 3,4 posto nezaposlenih. I u BiH radnici, sudeći prema rezultatima istraživanja, najčešće priželjkuju fleksibilno radno vrijeme, dodatnu edukaciju te bonuse za izvanredna postignuća.