– Prema posljednjem istraživanju u EU, čak 60% djece lažno prikazuje dob kako bi napravilo račun na društvenim mrežama – kazala je zastupnica Borzan, ističući kako jako puno djece na internetu doživi neugodna iskustva
Radi zaštite maloljetnika sve veći broj europskih zemalja zalaže se za zabranu korištenja društvenih mreža, a izgledno je kako bi nova pravila mogla vrijediti u cijeloj Europskoj uniji. Slična inicijativa pokrenuta je prije gotovo godinu dana u BiH nakon napada u Bosanskoj Krupi u kojem je maloljetnik ubio jednog policajca, a drugog ranio, međutim, još uvijek ništa konkretno nije napravljeno, piše Večernji list BiH.
Unatoč postojećim dobnim ograničenjima i činjenici da većina platformi sadržajem nije prilagođena maloljetnicima, većina djece ima Facebook, Instagram ili TikTok. Stoga su zastupnici u Europskom parlamentu podržali brzu provedbu Zakona o digitalnim uslugama i zabrani štetnih praksi koje izazivaju ovisnost kako bi se zaštitilo maloljetnike, u što je uključena zabrana društvenih mreža za mlađe od 13 godina, dok bi ih oni od 13 do 16 mogli koristiti isključivo uz pristanak roditelja ili skrbnika. Izvješće su podržali i hrvatski eurozastupnici Tomislav Sokol i Biljana Borzan.
– Prema posljednjem istraživanju u EU, čak 60% djece lažno prikazuje dob kako bi napravilo račun na društvenim mrežama – kazala je zastupnica Borzan, ističući kako jako puno djece na internetu doživi neugodna iskustva. No procjene su da su roditelji upoznati tek s jednim od 10 takvih slučajeva. Takva iskustva, smatra ona, negativno utječu na mentalno zdravlje djece i mladih. Istraživanje u Španjolskoj pokazalo je kako je više od 15% mladih od 14 do 17 godina pokušalo samoubojstvo, a gotovo 30% neki oblik samoozljeđivanja u posljednjih godinu dana. Zato je španjolska vlada usvojila nacionalni zakon za borbu protiv ovisnosti djece na internetu. U Italiji je pak ovaj mjesec jedna udruga roditelja tužila Facebook, TikTok i Instagram jer nisu poštivali dobna ograničenja. – Samo petina roditelja u Hrvatskoj koristi roditeljske kontrole. Kad nam prodaju kremu za lice, internetski divovi mogu pogoditi našu dob, ali kada dijete koristi njihove platforme – onda nisu znali. Predlažemo i da se uvede viša razina osobne odgovornosti menadžera internetskih kompanija koji svjesno dovode djecu u opasnost – objasnila je Borzan. Izvješće ističe i problem digitalne ovisnosti koju platforme izazivaju svojim dizajnom. Navodi se da 78% djece starije od 13 godina provjerava mobitel bar jednom u sat vremena, a 46% cijelo vrijeme.
Pretjerano korištenje interneta
Istraživanje koje je Borzan provela u Hrvatskoj govori kako čak tri četvrtine građana smatraju kako je sve više “odgođenih” prvašića u školama posljedica pretjeranog korištenja interneta koje rezultira psihičkim, emocionalnim i motoričkim smetnjama. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, situacija po pitanju djece i korištenja društvenih mreža izmiče kontroli. Naime, prema istraživanju organizacije “Save the Children”, u BiH djeca i mladi dvije trećine vremena provode online, a 9 od 10 djece ima profil na nekoj od društvenih mreža. Uvjerljivo najviše djece dobi od 7 do 18 godina (93%) za pristup internetu koristi pametni telefon. Slijedi tablet, koji za pristupanje internetu češće koriste djeca od 7 do 10 godina nego starija. Da je dobna granica djece na društvenim mrežama sve niža, potvrdili su nedavno i iz MUP-a RS-a.
– Ni roditelji ni djeca u RS-u nisu dovoljno informirani o digitalnom nasilju, a društvene mreže koriste i šestogodišnjaci – rekao je načelnik Odjela za visokotehnološki kriminal u Upravi kriminalističke policije Ministarstva unutarnjih poslova Olivije Zimonja. On je naveo da djeca u vrlo ranoj dobi koriste mobilne telefone, dok mališani od šest, sedam ili osam godina koriste različite aplikacije, društvene mreže i igraju igrice koje nisu prilagođene njihovoj dobi, dodavši kako se bilježi blagi porast prijava digitalnog nasilja. Na porast digitalnog nasilja među djecom upozoravaju i u Federaciji BiH te apeliraju na roditelje da ograniče boravak djece na uređajima te kontroliraju sadržaje koje prate.
