Predrag Šuka, hrvatski alpinist koji će uskoro doktorirati na temu kalkulacije rizika u planinarenju na području Alpa, gostovao je sinoć u RTL Direktu.

Jeste li se ikada sami susreli s lavinom? Kako to izgleda?

Jesam. Zastrašujuće je u početku jer svi zakoni na koje ste navikli, a to je napredak i hodanje, padaju u vodu jer vas lavina jednostavno vuče svojim tempom natrag, odakle ste došli.

Ima li nešto što osoba može sama napraviti da si poveća šanse da preživi u lavinu?

Sve knjige govore o tome da skidate sve sa sebe, da sve što je zavezano za vas od opreme morate maknuti jer bi vas inače tako mogla povući ispod pokrivača i zatrpati. U tim trenucima predlaže se plivanje po snijegu, što je disciplina koja je teško provediva jer je pokušaj ostajanja na površini snijega primarna stvar.

Ono što je zapravo sad najvažnije pitanje, može li se lavina predvidjeti? Može li netko tko ide u planinu znati određene rizike?

Definitivno se mora gledati lavinski bilten. Meteorološka stanica to objavljuje i u Sloveniji i u svakoj zemlji gdje postoje Alpe. Govori koji je faktor rizika za pokretanje lavine u tom periodu u području Alpa. Nakon toga, naravno, kad dođemo na teren, trebamo pregledati slojeve snijega.

Slojevi snijega znače koliko je slojeva snijega kroz neko vrijeme padalo. Ako je, recimo, prvi snijeg, onda je to jako nestabilno jer se on najvjerojatnije još uvijek nije stopio s podlogom. Kad planinarimo, penjemo se i napredujemo prema vrhu, moramo gledati kako i na koji način se ti slojevi ponašaju kad stvaramo pritisak na podlogu.

Prije dva tjedna i sami ste bili na istom ovom brdu. O kakvom se terenu radi?

Taj teren je užasno travnat. 95 posto je toga travnato na južnoj strani. Na istočnoj strani postoji grapa. Ostatak je jedna užasno okomita stijena na koju se ne penje.

Je li taj teren zapravo pogodan za događaje?

Negdje je oko 30, 40 posto nagiba, što prema svim pokazateljima pogoduje skupljanju velike količine snijega i pokretanju lavina na tim područjima.

U zadnje vrijeme smo svjedoci sve češćih nesreća naših planinara u Alpama. Nesreće su češće prilikom spuštanja?

Sve je stvar istraživanja. Čak i 22-godišnja istraživanja Švicarske dokazuju da se dvije trećine nesreća događaju prilikom samog spusta, od čega su 80,9 posto padovi i to je zapravo fatalni uzrok koji se događa na kraju.

Za one koji planiraju u planine idući vikend ili za mjesec dana: koje su ključne informacije koje moraju znati prije nego krenu?

Definitivno praćenje vremenske prognoze tjednima unaprijed. Iako je to jasno projekcija i nije točno, ali prikazuje koliko je stabilna ta vremenska prognoza i koliko je održiva te hoće li biti naglih promjena.

Obavezno ostavite planove svojim bližnjima ili hitnom kontaktu koji treba znati kamo ste otišli, napravite plan B ako se dogodi neka promjena i svakako doznajte što više informacija o samoj ruti. Živimo u informatičkom društvu gdje nam je informacija zaista dostupna na svakom koraku.

Imaju li klimatske promjene utjecaja na opasnosti u planini?

Osim povlačenja ledenjaka kojem smo svjedoci i odlamanja čak i nekih vrhova u Austriji što smo svjedočili proteklih godina, postoje pokazatelji koje smo zaista vidjeli samo na području Mont Blanca, gdje je od oko 95 ruta koje su bile normalne za planinarenje, 93 znatno promijenjeno, od čega su čak tri u potpunosti nestale.

Ako izuzmemo ledenjake i pomaknemo se više prema slovenskim Alpama, koje su nam sad tema, tu se događa povlačenje snijega. Stijene koje su nekoć bile pokrivene snijegom sve se više otkrivaju i postaju sve krušljivije, što je za nas zaista velika opasnost.

I samo za kraj: rekli ste mi da ste sami doživjeli lavinu; jeste li nakon toga bili oprezniji?

Jesam! Taj dan sam hodao kao balerina jer mi je svaki korak bio bitan nakon te lavine, iako sam preživio jer sam bio polovično zakopan u nju. Nakon toga, sve one stvari koje sam učio iz knjige i sve one stvari koje su govorili iskusniji od mene, stavilo se na test i to je sad okretanje prema vrlo učinkovitim načinima kojima si možemo pomoći ili barem minimizirati neku vrstu povrede ili ozljede.

Ono što je važno što si mi rekao ranije, kad smo razgovarali, treba zapravo znati odustati.

Da, apsolutno. Jedna od najvećih vrijednosti je da znamo odustati bez obzira koliko smo novca, vremena i pripreme uložili da odemo na neki vrh.

Koliko god on bio udaljen, koliko god mislili da nećemo imati drugu šansu, zaista treba u nekom trenutku stati i reći, pogotovo ako osjetimo onaj osjećaj koji smo u današnje vrijeme prestali slušati, jednostavno ga poslušati jer nam je nešto u tom trenutku tako reklo.