Poruke nakon održavanja sastanka u Londonu čelnika zemalja Europske unije i partnera s predsjednicima vlada zemalja zapadnog Balkana, a u okviru Berlinskog procesa, unijele su optimizam te pokazale kako je, izazovima unatoč, europska perspektiva jugoistoka Europe u samom vrhu prioriteta u Bruxellesu, a ista količina energije i entuzijazma očekuje se i od zemalja kandidatkinja, piše Večernji list BiH. Za Republiku Hrvatsku prioritet je u tom procesu Bosna i Hercegovina i njezin europski put, a hrvatski premijer Andrej Plenković naveo je i kako je BiH blizu početka pregovora, objasnivši kako je ostalo nekoliko detalja te se očekuje i imenovanje glavnog pregovarača i njegovih zamjenika.
Nakon toga, dodao je, treba krenuti putem ispunjavanja reformi, a u tom kontekstu potvrdio je kako je Hrvatska najangažiranija u podršci.
Kada je riječ o činjenici da je iduća godina izborna, od iznimnog je značaja što prije završiti sve ono što se očekuje od BiH, a Plenković je naglasio i kako je važno da se do izbora riješi i pitanje donošenja pravednog Izbornog zakona kako bi svi bili zastupljeni i zadovoljni.
Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto također je sudjelovala na summitu Berlinskog procesa koji je održan u Londonu, a na kojem su se okupili čelnici zemalja zapadnog Balkana i Europske unije. U svom obraćanju predsjedateljica Krišto govorila je o strateškoj viziji koja usmjerava zemlje zapadnog Balkana, svaku sa svojim specifičnostima, prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji. – Na tom putu, koji je u isto vrijeme i izazovan i poticajan, dijelimo zajedničku odgovornost kako bismo osigurali mir, stabilnost i prosperitet zemalja regije i cijele Europske unije – istaknula je predsjedateljica Krišto, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH. Dodala je kako sve zemlje regije povezuje isti cilj – da kroz jačanje regionalne suradnje, u partnerstvu s institucijama Europske unije, zemljama članicama, međunarodnim financijskim institucijama, civilnim društvom i mladima, zajedno napreduju na europskom putu. Summit Berlinskog procesa u Londonu još je jedna prilika za potvrdu opredijeljenosti Bosne i Hercegovine za europske vrijednosti, reforme i dijalog, što vodi stabilnijem i prosperitetnijem zapadnom Balkanu.
Krišto je također naglasila kako su uime BiH aktivno sudjelovali kako u pripremama tako tijekom samog odvijanja summita, a uputila je i na dvije dodatne teme koje su domaćini stavili na dnevni red, a odnose se na migracije i sigurnosti. – Informirali smo kako je Bosna i Hercegovina ratificirala sve potpisane sporazume iz Berlinskog procesa, a posljednji, koji smo prošle godine potpisali u Berlinu, ratificiran je u srpnju ove godine – objasnila je Krišto. Navela je i kako su naglasili da su svjesni preostalih obveza koje trebaju uraditi i da čine sve kako bi došli do unutarnjeg konsenzusa i napravili iskorak o važnim pitanjima.
– Zaključili smo kako Berlinski proces ostaje i dalje temelj naše suradnje kako bismo ispunili krajnji cilj, a to je punopravno članstvo u Europskoj uniji – poručila je Krišto. Summit Berlinskog procesa također je potvrdio tezu prema kojoj je Europska unija danas otvorenija prema proširenju, a na to je uputio i hrvatski premijer, dodavši kako su razlog novi globalni sigurnosni izazovi koji se reflektiraju na stabilnost Europe. Zemlje koje nisu članice moraju iskoristiti takvu priliku, ali, dodao je, svaka od njih treba ispuniti svoj dio zadaće – to su kriteriji za prihvaćanje pravne stečevine, izgradnja institucija i mogućnost izdržavanja pritiska zajedničkog europskog tržišta.
Geopolitički kontekst
Jasno je, naime, kako je ruska agresija na Ukrajinu dovela do niza poremećaja u međunarodnim odnosima, ali i do ekonomske krize i geopolitičkih nestabilnosti, koja se reflektira i na svaku zemlju Starog kontinenta, ali i šire. Takvo što zahtijeva drugačiji pristup Bruxellesa prema zemljama koje još uvijek nisu članice, a u pogledu jugoistoka Europe, očekivano, najveća pozornost treba biti na Bosni i Hercegovini, državi triju konstitutivnih naroda i građana i zemlji sa specifičnim ustavnim ustrojem koja, uz podršku Unije, sutra može biti reprezentativni primjer multinacionalnog, multikulturnog društva koje uvažava svoje različitosti. Konstitutivnost naroda pritom je prepoznata kao osnovno ustavno načelo Bosne i Hercegovine, a to je i naglašeno prije nekoliko godina kada je, upravo zahvaljujući premijeru Plenkoviću i Vladi Republike Hrvatske, ta odrednica ušla u službeni vanjskopolitički dokument Europske unije – Strateški kompas. Pitanje približavanja BiH Europskoj uniji, osim političkih kriterija, treba pratiti i niz ekonomskih reformi koje trebaju osnažiti konkurentnost, ubrzati administrative procedure za privlačenje investicija te u konačnici podignuti životni standard građana. Sve navedeno dio je ambicioznog Plana rasta Europske unije, za koji je BiH tek nedavno predala dokument koji je preduvjet korištenja izdašnih financijskih sredstava. Mnogo je posla pred vlastima u BiH, no isto tako je iznimno važno da i Europska unija nastavi i ojača proaktivan pristup u zemlji, ali i jugoistoku Europe općenito, koji svoju budućnost mora imati isključivo u velikoj europskoj obitelji.
