Iako pojedini mali poduzetnici ispunjavaju sve propisane kriterije, godišnji promet do 100.000 KM, najviše tri zaposlena, nemaju zajednička ulaganja niti ulaganja trećih osoba, novim odredbama zakona određene djelatnosti su izuzete od ovog pravila, zbog čega su  izgubile status malog poduzetnika

Od početka godine do danas čak 658 banjolučkih poduzetnika je odjavilo svoje radnje što je više nego dvostruko u odnosu na isti period prošle godine, kada su djelatnost odjavila 303 poduzetnika”, kazala je Vedrana Prole, savjetnik za pravne poslove grada Banja Luka i dodala da je nažalost nastavljen trend povećanog broja odjavljenih poduzetnika na području grada.

Dodala je da izmjene i dopune Zakona o doprinosima, te nove odredbe Zakona o porezu na dohodak iz mjeseca u mjesec uzimaju danak i nanose štetu lokalnom gospodarstvu Banja Luke i cijele Republie Srpske.

“Iako pojedini mali poduzetnici ispunjavaju sve propisane kriterije, godišnji promet do 100.000 KM, najviše tri zaposlena, nemaju zajednička ulaganja niti ulaganja trećih osoba, novim odredbama zakona određene djelatnosti su izuzete od ovog pravila, zbog čega su  izgubile status malog poduzetnika. Time su im umjesto dosadašnje porezne obaveze od dva posto, koju su trebali platiti  na ostvareni promet, nametnute obveze u iznosu od 10 posto, što je zasigurno postala nepremostiva financijska barijera”, pojašnjava  Prole, pušu Nezavisne.

Dodaje da situaciju dodatno otežavaju izmjene i dopune Zakona o doprinosima, kojima je uvedena obaveza plaćanja doprinosa za Fond MIO, za dopunsku i dodatnu djelatnost, kao i povećanje osnovice za obračun poreza sa 60 na 80 posto kod osnovne djelatnosti.

“U namjeri da spriječimo dalje urušavanje poduzetništva, kako u Banja Luci tako i širom Republike Srpske, s obzirom na to da se sporne zakonske odredbe primjenjuju na cijeloj teritoriji, grad Banja Luka je poduzeo konkretne korake. Početkom travnja podnijeli smo inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti određenih odredbi ova dva zakona koja izravno i nepovoljno utječu na mali biznis i samozapošljavanje, a potom i urgencije koje Ustavni sud nije uvažio jer očigledno erozija poduzetništva u cijeloj Srpskoj nije dovoljan razlog da se ova pitanja uzmu u hitno razmatranje. Ipak, naš cilj je da zaštitimo interese malih poduzetnika i stvorimo ambijent u kojem će se poduzetništvo razvijati, a ne gasiti i na tome ćemo istrajati”,  zaključila je Prole.