Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u razgovoru za BiznisInfo.ba govorio je o ključnim ekonomskim i političkim pitanjima koja trenutno oblikuju život građana i privrede Federacije BiH. Teme su bile smanjenje doprinosa, blokade u izgradnji Koridora 5C, problemi u namjenskoj industriji, kao i stanje u strateškim kompanijama poput Igmana i Koksare.

Nikšić je istaknuo da Vlada mora balansirati između populističkih pritisaka i realnih fiskalnih mogućnosti, te naglasio važnost stabilnog razvoja i ulaganja u industriju koja može biti pokretač ekonomskog rasta.

U pripremi je druga faza smanjenja doprinosa u Federaciji, s ciljem rasterećenja gospodarstva, povećanja plaća i stvaranja prostora za nova ulaganja. Koje konkretne efekte očekujete da će donijeti?

– Prva faza je počela 1. srpnja, ali se pokazalo da poslodavci nisu u dovoljnoj mjeri prenijeli benefite smanjenja doprinosa na radnike kroz veće plaće.

U protekla dva mjeseca bilježimo oko 40 milijuna KM manje prihoda mjesečno za mirovinsko osiguranje, što trenutno kompenziramo iz proračuna. To nam pokazuje da u drugu fazu ne možemo ići bez kvalitetne pripreme.

Ključni preduvjet je usvajanje zakona o fiskalizaciji financijskih transakcija, koji bi trebao uskoro biti upućen u parlament, a koji bi trebao dovesti do povećanja proračunskih prihoda. Kada vidimo prve rezultate njegove primjene – kroz barem jedan ili dva kvartala – tek tada možemo ući u drugi krug smanjenja doprinosa.

Dodatno, ulazimo u izbornu godinu kada rastu populistički pritisci – svi traže povećanje mirovina i dodatna socijalna davanja, ali netko mora osigurati i prihodnu stranu proračuna.

Primjera radi, novi zakon o MIO-u će koštati po povoljnijoj varijanti dodatnih 500 milijuna KM, a zakon o braniteljskom dodatku oko 230 milijuna KM. Zato je bolje praviti studioznu pripremu nego donositi zakone koje ne možemo financijski ispoštovati.

Političke odluke Predsjedništva BiH zaustavile su gradnju dionica autoputa kod Mostara, posebno dionice Mostar jug – Tunel Kvanj. Što Vlada FBiH tu može uraditi i kada možemo očekivati početak radova?

– Problem se vezuje za odluku o zabrani prometa državnom imovinom, iako ovdje nije riječ o klasičnom prometu. Radi se o samo 400 kvadrata neperspektivne vojne imovine za koju je Ministarstvo obrane već dalo suglasnost. Nekako se ne mogu oteti dojmu da je na djelu više politička blokada zbog stranačkih interesa (SDA i DF-a). ( Željko Komšić je glasovao protiv, Denis Bećirović bio suzdražan dok je Željka Cvijanović bila za, op. hms)

U međuvremenu smo s Ministarstvom obrane dogovorili privremeno rješenje kojim nam je odobren prelazak preko tog dijelu zemljišta, a što bi nam omogućilo da izvodimo radove na drugim dionicama dok se ne riješi ova blokada.

Važno je naglasiti da blokada državne imovine ne zaustavlja samo izgradnju Koridora 5C, već i razvoj lokalnih zajednica. Federacija BiH nema problem da zemljište ostane u državnom vlasništvu, samo tražimo mogućnost korištenja radi izgradnje javnih projekata.

Ne vidimo zašto autoput, kao javno dobro, ne bi mogao prolaziti preko državnog zemljišta, a da se pri tome ne mijenja titular vlasništva, tim prije što je za trasu koridora davno utvrđen javni interes od strane Predsjedništva BiH, Vijeća ministara i državnog parlamenta.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, broj zaposlenih je manji za oko tri tisuće u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Do pada je došlo i u prerađivačkoj industriji. Koji su uzroci i kako planirate zaustaviti pad?

– Pad zaposlenosti nije dramatičan sve dok se kreće unutar 0,5 posto ukupnog broja radnih mjesta. Podaci su djelimično uzrokovani sezonskim kretanjima u sektoru obrazovanja koji je specifičan i u kojem ljudi rade na određeno.

Kada je riječ o prerađivačkoj industriji, ona je naslonjena na lohn poslove i strane ekonomije. Kada one usporavaju, logično dolazi do smanjenja narudžbi.

No, minimalna plaća, uprkos tvrdnjama pojedinih “eksperata”, nije dovela do masovnih otpuštanja. Naprotiv, pokazala se opravdanom jer smo smatrali da dio dobiti kompanija koja je prošle godine iznosila nešto više od 4,3 milijarde – treba usmjeriti radnicima koji su stvarali tu dobit.

Vlada prati stanje na dnevnoj osnovi i radi na stvaranju uslova za otvaranje novih radnih mjesta kroz poticaje, investicije i jačanje gospodarstva.