Dodik od jučer i službeno nije predsjednik RS-a, ali njegovi potezi pokazuju da se politički i pravno ne predaje
Manevarski prostor za političko i pravno djelovanje Milorada Dodika je sužen, ali to ne znači da on odustaje od toga. Prizivni odjel Suda Bosne i Hercegovine odbio je jučer Dodikovu žalbu na odluku Središnjeg izbornog povjerenstva BiH kojom mu je oduzet mandat predsjednika Republike Srpske, što znači da on više nije na toj dužnosti, a sada bi SIP trebao raspisati prijevremene izbore za predsjednika entiteta.
No, neće to ići baš tako lako jer Dodik planira niz aktivnosti. Potvrđuje to i jučer najavljena rekonstrukcija Vlade Republike Srpske, koja bi, osim kadrovskim promjena, trebala rezultirati i njezinom drugačijom percepcijom kao “vlade nacionalnog jedinstva”. Za SNSD je važno da se promjena Vlade ne protumači kao unutarstranački sukob. Zato je dosadašnji premijer Radovan Višković jučer bio vrlo jasan – ostaje u SNSD-u i uz Dodika, i to kao direktor poduzeća Autoputevi RS-a.
Dodik je izjavio da je zahvalan što nemaju nikakvu aferu, već politički dogovor i da Višković ostaje potpredsjednik SNSD-a.
Tko će predložiti mandatara
– Želimo da Vlada RS-a dobije novi demokratski legitimitet i odgovori na izazove. Ova Vlada učinila je sve za ekonomski život RS-a – rekao je Dodik i kazao da je dosadašnja Vlada bila hrabra i nije ostavila ni jedno neodgovoreno pitanje.
Tko će predložiti novog mandatara i Vladu sad kad je Dodiku oduzet mandat, veliko je pitanje. Učini li to smijenjeni Dodik, upitan je legitimitet i mandat same Vlade. No, bude li izabrana, nova entitetska Vlada neće imati drugačiju poziciju od dosadašnje, ali za Dodika je važno da se na svakoj, pa i simboličkoj razini pokaže nacionalno srpsko jedinstvo u ovom trenutku. Neće to politički biti posebno drugačija Vlada, ali s nekim novim imenima, uključujući izvanstranačke stručnjake, dat će joj se imidž tog nacionalnog jedinstva.
Može se to tumačiti i kao taktički potez istog dana kada mu se formalno oduzima mandat predsjednika RS-a i svi zajedno ulazimo u novu političko-pravnu epizodu krize koju Bosna i Hercegovina preživljava od početka ove godine. Milorad Dodik očito nastavlja djelovanje u dva paralelna pravca.
Prvi pravni, gdje njegov odvjetnički tim poduzima sve procedurom predviđene akcije kako bi pokušao usporiti ili osporiti Dodikovu smjenu pred Ustavnim sudom BiH. Svaki ishod te borbe Dodik će pokušati iskoristiti za jačanje svojih stavova. Ako u nastavku pravne borbe ospori svoju smjenu, Dodik će to prikazati kao potvrdu nepravednosti i pravne neodrživosti procesa protiv njega. U slučaju da njegov zahtjev bude odbačen, a što je vjerojatnije, Dodiku će to poslužiti kao “dodatni dokaz” da je žrtva političke hajke i montiranog procesa. Osim toga, tada mu se otvara i mogućnost obraćanja Europskom sudu za ljudska prava, a pravni savjetnici su ga uvjerili da tamo ima velike izglede za poništenje presude, što bi u konačnici bila njegova velika pravna i politička pobjeda.
Referendum krajem rujna
Drugi, politički pravac nešto je teže predvidiv, ali je izgledno da će Dodik nastaviti osporavanje svoje smjene. Ključne poluge tu su mu Narodna skupština RS-a i izjašnjavanje naroda. Najavio je da će referendum o njegovoj presudi biti održan krajem rujna, a 90 dana nakon toga referendum o samostalnosti RS-a. To su dva u seriji referenduma koje Dodik najavljuje, a može se pretpostaviti da će na svakome od njih tražiti potvrdu kontroverznih skupštinskih odluka. Pravna težina referenduma nije velika, ali ono što Dodik hoće dobiti korištenjem ovog demokratskog instrumenta je slika moći u javnom prostoru.
Očito je to i pritisak na oporbu koja je do sada pokazala da nije spremna bezrezervno stati iza njegovih političkih poteza. Ponajprije kada je u pitanju njegov opstanak na poziciji predsjednika entiteta. Rezultati referenduma trebali bi ušutkati oporbu i otupiti oštricu njezinih napada, ali i onemogućiti raspisivanje prijevremenih izbora za predsjednika RS-a. Zakonski tu Dodik hoda po tankoj žici, ali obesmisli li ili fizički onemogući prijevremene izbore, bit će to njegova velika politička pobjeda. Njegov ostanak na poziciji predsjednika RS-a čini se nemogućim do izbora 2026. godine, ali nije svejedno kako će otići i tko će ga (privremeno) naslijediti na toj poziciji.
