Građani BiH već odavno računaju s minusom prije nego što im plaća sjedne na račun.
Ako pitate gdje novac najbrže nestane, odgovor leži u jednoj riječi – kredit. Za većinu nije luksuz, već nužnost. Od sezonske kupnje ogrjeva do renoviranja stana, od pripreme djece za školu do registracije automobila – svaki veći trošak u prosječnoj bh. obitelji danas se sve češće rješava kreditnom zaduženošću. Statistike iz obaju entiteta pokazuju zabrinjavajući trend: rast kredita je konstantan, a životni standard ostaje nizak.
Gotovina na rate
Prema ranijim podacima, ukupna kreditna zaduženost stanovništva Federacije BiH na dan 31. prosinca 2024. iznosila je 9,5 milijardi KM, što je rast od 10 posto u odnosu na kraj 2023. Od toga se čak 7,3 milijarde KM odnose na potrošačke kredite, koji su porasli za 7 posto. Agencija za bankarstvo Federacije BiH ranije ove godine navela je da najveći udio u potrošačkim kreditima i dalje zauzimaju nenamjenski krediti, iako im je rast stagnirao. Istodobno, rast bilježe namjenski i hipotekarni krediti, kao i kartični proizvodi s odgodom plaćanja, što upućuje na to da građani sve češće kupuju trajna dobra na rate. Stambeni krediti su posebna priča. Prema istim podacima, iznosili su 2,1 milijardu KM, što je rast od čak 18 posto u odnosu na prethodnu godinu. U samo godinu dana više od 327 milijuna KM dodatnog stambenog zaduženja. Ni situacija u Republici Srpskoj nije ništa bolja. Prosječna zaduženost po glavi stanovnika samo kod banaka iznosi 3823 KM. Ukupni iznos kredita plasiranih građanima na kraju prvog tromjesečja 2025. dosegnuo je 4,5 milijardi KM – rast od dva posto u odnosu na kraj prošle godine. Najveći dio, više od tri milijarde KM, odnosi se na opću potrošnju. Od toga je čak 92,2 posto (oko 2,8 milijardi KM) nenamjenskih gotovinskih kredita, koji su rasli za dva posto. Riječ je o kreditima do 50.000 KM, najčešće s efektivnom kamatnom stopom od oko 7 posto. Jedan Banjolučanin ispričao je kako je zbog visokih kamata odustao od renoviranja kuće: “Trebalo nam je 20.000 KM, ali rata bi bila oko 400 KM mjesečno na pet godina. To jednostavno ne možemo izdržati.” Raste i zaduženost po osnovi dopuštenih prekoračenja na tekućim računima – 93,6 milijuna KM, što je skok od šest posto u samo tri mjeseca. Kreditne kartice “gore” s ukupno 56,5 milijuna KM, a kupnja robe široke potrošnje financira se s dodatna 35,2 milijuna KM.
Prosječna kamatna stopa na kredite u RS-u tek se neznatno smanjila – sa 7,63 na 7,52 posto. Ipak, mnogima ni to nije dovoljno da se odluče za kredit jer mjesečne obveze premašuju prihode. Iz udruga za zaštitu potrošača savjetuju da, ako već morate posegnuti za kreditom, obiđete sve banke, tražite ponude i pažljivo čitate ugovore. Ističu da je kredit postao sredstvo za disanje, a ne za ulaganje. U zemlji gdje su prihodi tanki, a inflacija tvrdoglava, svaka rata je kalkulacija i briga više.
