Tijekom prošle godine općine Banovići, Jajce i Travnik zabilježile su pad od tri mjesta u odnosu na godinu prije, dok je najveći rast zabilježilo Orašje.
Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Trnovo, Ilidža, Stari Grad, Novi Grad i Vogošća jedinice su lokalne samouprave koje spadaju u prvu skupinu po indeksu razvijenosti u Federaciji BiH, dok petu skupinu, odnosno izrazito nerazvijene općine, čine Domaljevac – Šamac, Ravno, Glamoč, Drvar, Bužim, Ključ, Foča, Pale, Čelić, Bosansko Grahovo, Teočak, Sapna i Dobretići, piše Večernji list BiH.
Gradovi i općine
Drugu skupinu čine većinom jedinice lokalne samouprave koje su glavni gradovi županija, tj. Grad Mostar, Grad Tuzla, Grad Široki Brijeg i Grad Goražde. Zatim su tu općine Doboj – Jug, Hadžići, Čitluk, Tešanj i Ilijaš. – U treću skupinu spadaju Grude, Grad Bihać, Grad Zenica, Vitez, Grad Visoko, Grad Gračanica, Kreševo, Neum, Banovići, Posušje, Grad Lukavac, Kiseljak, Grad Živinice, Usora, Kakanj, Novi Travnik, Jablanica, Grad Ljubuški, Grad Gradačac, Grad Konjic, Travnik, Doboj – Istok, Bugojno, Grad Čapljina, Žepče, Grad Srebrenik, Breza, Maglaj, Grad Orašje i Grad Livno – navodi se u dokumentu “Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH 2024.” koji je izradio Federalni zavod za programiranje razvoja. Prema podacima objavljenim u spomenutom dokumentu, u četvrtu skupinu (nerazvijene općine) spadaju Fojnica, Busovača, Olovo, Donji Vakuf, Grad Zavidovići, Grad Stolac, Jajce, Kupres, Vareš, Kalesija, Tomislavgrad, Grad Cazin, Gornji Vakuf – Uskoplje, Grad Bosanska Krupa, Odžak, Sanski Most, Prozor, Velika Kladuša, Kladanj i Bosanski Petrovac.
Tko raste i pada
Rast ranga za četiri mjesta imala je Općina Novi Travnik, a njezinu napretku najviše su doprinijeli rast indikatora, stupanj obrazovanja radne snage i prihod od poreza na dohodak koji je veći za 22 posto. – U analizi kretanja indeksa razvijenosti tijekom 2024. godine zabilježen je značajan napredak općina Grude, Ilijaš i Grada Stoca. Ovi JLS-ovi ostvarili su rast za tri mjesta, što se može pripisati stvarnom poboljšanju relevantnih indikatora. S druge strane, iako je Općina Glamoč zabilježila pomak za tri mjesta unaprijed, taj rast nije rezultat stvarnog napretka, već posljedica metodološke pogreške u prikazu broja zaposlenih u prethodnoj godini – zaključeno je u dokumentu “Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH 2024.”.