Godišnja stopa inflacije u Bosni i Hercegovini u travnju je porasla na 3,4 posto, što je povećanje od 0,2 postotna boda u odnosu na ožujak, objavila je Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Najveći rast bilježe cijene hrane i bezalkoholnih pića, koje su skočile za 8,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, piše Večernji list BiH. Cijene stanovanja i komunalnih usluga porasle su za jedan posto, dok su troškovi za rekreaciju i kulturu skočili za 3,3 posto. S druge strane, cijene odjeće i obuće pale su za 8,5 posto, a namještaja i kućnih uređaja za 0,6 posto. Prijevoz bilježi pad cijena od 5,6 posto, ubrzavajući tempo pada u odnosu na ožujak. Na mjesečnoj razini potrošačke cijene u BiH u travnju su porasle za 0,3 posto nakon prethodne stagnacije.
Rast troškova
Dok globalni trendovi upućuju na pad cijena hrane, građani Bosne i Hercegovine svakodnevno osjećaju sve veći pritisak na svoje proračune. Iako su zabilježena povećanja plaća, troškovi života rastu znatno brže, a sve je manje jasno kome pripadaju ostvareni viškovi i tko zapravo profitira na račun potrošača. Cijene osnovnih životnih namirnica na globalnoj razini nastavile su rasti, a prema najnovijim podacima FAO-a, u travnju su bile više za 7,6 posto nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno, Bosna i Hercegovina bilježi godišnju inflaciju od 3,3 posto u siječnju 2025. u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok su u ožujku ove godine zabilježene cijene s rastom od 3,2 posto. Pri tome su najviše poskupjeli hrana i bezalkoholna pića – 7,8 posto, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. Uz prosječnu plaću od 1506 KM i pad industrijske proizvodnje od 9,1 posto, domaći potrošači sve teže podnose
Prema analizi Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, poskupljenja su posljedica povećanja tržišnih marži i u cilju ostvarivanja ekstraprofitabilnosti u poslovanju, unatoč činjenici da su globalne cijene hrane danas i do 20 posto niže nego 2022. godine, dok su cijene hrane u BiH sada barem 50 – 200 posto više nego što su bile prije tri godine. Enormno visoke cijene hrane u Bosni i Hercegovini nisu više samo tema o kojoj se govori unutar zemlje. Ovom temom počeli su se baviti i strani mediji. Naime, austrijski list Kosmo objavio je tekst u kojem analizira odnos cijena prehrambenih artikala i visinu plaća, navodeći da podaci iz Bosne i Hercegovine oslikavaju alarmantnu sliku ekonomske situacije.
List navodi da u Bosni i Hercegovini gotovo polovina prihoda kućanstava odlazi na prehrambene proizvode – što predstavlja tužno prvo mjesto u regiji. Ističu da kućanstva u BiH troše oko 45 posto svojih prihoda na hranu, dok u Srbiji taj udio iznosi nešto više od 40 posto, u Crnoj Gori oko 30 posto, u Hrvatskoj 27 posto, a u Sloveniji samo 18,8 posto.
Ovi visoki udjeli izdvajanja za osnovne životne namirnice smatraju se jasnim pokazateljem niskog životnog standarda. Za usporedbu, u bogatim državama, poput SAD-a, na hranu otpada samo šest posto potrošnje kućanstava, u Velikoj Britaniji oko osam posto, a u Njemačkoj oko jedanaest posto – navodi se u tekstu. Podaci iz Bosne i Hercegovine, pišu, oslikavaju alarmantnu sliku ekonomske situacije.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić upozorava da, iako je inflacija formalno zaustavljena, u Bosni i Hercegovini i dalje raste podindeks cijena hrane.
– Podindeks cijena hrane u BiH iznosi 7,8, to je još uvijek snažan rast. Cijene rastu postupno, sporo, i zato taj rast ne primjećujemo dok se ne šokiramo pri pogledu na račun – objašnjava Hadžić. On ističe da svi u lancu – od distributera, preko prodavača do države – uzimaju dio profita, a konačni teret snose građani.
– Od 1. siječnja imali smo rast minimalne plaće, ali to se automatski prelilo na građane kroz veće cijene – ističe.
Potrebne ozbiljne reforme
Govoreći o specifičnim primjerima, Hadžić navodi i aktualnu situaciju s trešnjama, koje su na tržnicama dosegnule cijenu od 20 KM: – Nema berača, nema tko obrati. Onima koji se time bave ne isplati se. Psihološki čimbenik je zanemaren. Vlast pokušava rješavati problem zaključavanjem cijena, ali to ne rješava uzroke. Potrebne su ozbiljne reforme – kazao je. Stručnjaci navode da su uzroci poskupljenja višeslojni. Globalna kretanja cijena hrane, klimatske promjene koje utječu na domaću proizvodnju, ali i slabija podrška domaćim poljoprivrednicima doprinose kontinuiranom rastu cijena.
S obzirom na trenutačna kretanja, analitičari ne očekuju značajniji pad cijena hrane u idućim mjesecima. Bez konkretnih i sustavnih mjera za podršku domaćoj proizvodnji i stabilizaciju tržišta, građani će i dalje nositi najveći teret inflacije.
U međuvremenu, svakodnevna kupnja postaje izazov, a hrana, osnovna životna potreba, za mnoge postaje luksuz. Cijene osnovnih prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini nastavljaju rasti, a građani sve češće ističu da im je svakodnevna kupnja postala luksuz. Iako inflacija na godišnjoj razini pokazuje usporavanje, u praksi se to ne osjeti – hrana je skuplja, plaće ne prate rast troškova, a prosječna potrošačka košarica postaje sve teže dostižna.