Nasilnici danas snimaju svoje žrtve. Društvene mreže stvaraju okruženje u kojem se pozornost i lajkovi doživljavaju kao društveni kapital. Snimanje nasilja može služiti kao način pokazivanja dominacije nad žrtvom, ali i kao način traženja pozornosti
Broj slučajeva vršnjačkog nasilja je u porastu. To je konstatacija za koju i ne treba neko dublje istraživanje jer svakodnevno slušamo o lošim stvarima koje se mladima događaju u školi i izvan učionice, međutim, preventivne mjere trebalo bi uvoditi hitno ako se situaciju želi staviti pod kontrolu. Jer mnogo se toga gura pod tepih. Mlađima u generaciji Z (rođenima od 1995. do 2012.) i generaciji Alfa (rođenima 2013.) nije nimalo jednostavno funkcionirati u današnjem svijetu.
Konstantne uvrede
I milenijalci (rođeni od 1980. do 1994.) su prelazili granicu dobrog ukusa, međutim, empatija je bila mnogo veća, isprika iskrena, mladi su bili svjesni da su nekome nešto loše učinili i da to ne treba ponavljati. Danas, pak, uvrede idu dalje, a mladi, i kad ih se upozori, u dosta slučajeva ponavljaju ono što su učinili. Stručnjaci ističu da su za to razlog i društvene mreže koje relativiziraju zločestoće pa, s obzirom na to da se manje čita, a više gleda sadržaj na TikToku, mladi misle da se sve može opravdati i da se, ako je njima nešto zabavno, makar bilo i zločesto prema drugima, na tome može ustrajati i dalje. Također, svi imaju mobitele pa je nasilje postalo konstanta. Prije se mlada osoba koja je žrtva mogla odmaknuti od nasilnika, a onda i naći način da ga disciplinira, dok danas žrtva, ako ne uživo, onda dobiva uvrede na mobilni uređaj pa se nasilje samo nastavlja. – Poplava nasilja jako je velika, prezastupljeno je na društvenim mrežama. Imate TikTok koji potiče na nasilje. Djeca su, nažalost, instalirana ispred tih platformi – kazala je krajem prošle godine učiteljica Marija Cvjetković kad se u Zagrebu dogodio slučaj nasilja gdje je jedan učenik ubijen, a učiteljica teško ozlijeđena. Tada su i u BiH bili dani žalosti. Tada je psihijatar Ivan Urlić prokomentirao da je plima agresija, koja se očituje kod svih dobi, od najmlađih pa dalje, silna prijetnja. Psihologinja Klara Zečević-Božić nedavno je za Večernjak govorila o problemu nasilja kod mladih. – Nasilnici ne dolaze nužno iz nefunkcionalnih obitelji, iako zanemarivanje, nasilje u obitelji ili nedostatak topline mogu doprinijeti agresivnom ponašanju. Važan čimbenik je i utjecaj okoline. Također, društvene mreže i nasilni sadržaji u videoigricama ne stvaraju nasilnike same po sebi, ali mogu desenzibilizirati djecu na agresiju i učiniti je normalnom. Djeca koja vrše nasilje često imaju slabije razvijenu emocionalnu regulaciju i vještine rješavanja problema. U tim slučajevima potrebna je intervencija stručnjaka kako bi se adresirali uzroci takvog ponašanja – istaknula je. Pametni telefoni i internet stvorili su kaos jer nasilnici danas snimaju svoje žrtve, dijele snimke dalje, uništavaju ih psihički. – Riječ je o kombinaciji potrebe za moći, potvrdom i normalizacijom nasilja u digitalnoj kulturi. Društvene mreže stvaraju okruženje u kojem se pozornost i lajkovi doživljavaju kao društveni kapital. Snimanje nasilja može služiti kao način pokazivanja dominacije nad žrtvom, ali i kao način traženja pozornosti – objasnila je. Važno je u današnjem društvu što više razgovarati i prepoznavati znakove nasilja. – Povučenost, promjene raspoloženja, pad školskog uspjeha, gubitak interesa za društvene aktivnosti, ali i somatizacija, kao što su glavobolje, bolovi u trbuhu bez medicinskog uzroka, mogu biti znakovi da je dijete žrtva nasilja – riječi su stručnjakinje Zečević-Božić.
Trend nasilja
U slučaju da dijete doživljava vršnjačko nasilje, ono mora razumjeti da nije krivo i da mora progovoriti o problemu. – Dijete koje doživljava vršnjačko nasilje treba prvo razumjeti da nije krivnja na njemu. Drugo, ne smije šutjeti o tome, treba razgovarati s odraslom osobom od povjerenja. Također treba izbjegavati eskalaciju sukoba, ali istodobno pokazati asertivnost i granice – zaključila je. Nažalost, vrijeme u kojem živimo je takvo kakvo je. Nasilje je postalo trend, ono je prisutno u medijima, potiču ga i oni najveći, ako gledamo razvoj situacije s ratovima, agresivni svijet vode agresivni političari, glasovi mirotvoraca sve su tiši i ignoriraju se. U takvom okružju odrastaju mladi, razvijaju se zreli, žive stariji. Na nama svima je da činimo društvo boljim i zaštitimo mlade ljude prije nego što bude prekasno.
