Obmana i spin
A istina je posve drukčija od onoga što plasiraju “kulturnjaci”, među kojima je i Dino Mustafić, aktualni ravnatelj Narodnog pozorišta u Sarajevu. Naime, u posljednjih pet godina institucijama s područja Sarajeva iz ovoga ministarstva raspodijeljeno je 2,042.500 maraka, a institucijama iz Mostara otišle su 902.000 maraka. Riječ je o razlici od 2,2 puta u korist glavnog grada Bosne i Hercegovine. Pri tome uopće u raspodjelu novca nisu uzete sredine Tuzla, Zenica, Bihać…, pa bi razlika bila još drastičnija. Istina je da je ove godine s 298.000 maraka raspoređenih u Hercegovinu, a valja reći kako nije riječ samo o “ekskluzivno” hrvatskim institucijama, Mostar prvi put preskočio Sarajevo, koje je dobilo 249.000 maraka, no to je u ukupnom odnosu tek malo popravilo diskriminaciju koja se godinama pravi prema ovome dijelu Federacije BiH. Koji jednako kao i drugi dijelovi jedino ima “legitimno” pravo plaćanja poreza. Prema podacima koje su nam ustupili iz Federalnoga ministarstva kojemu je na čelu ministrica Vlaisavljević, od ukupno odobrenih iznosa u 2020. godini, Sarajevo je dobilo 397.000 maraka, a Mostar, odnosno institucije smještene u ovome gradu 192.000 maraka. Riječ je također o upola manjem iznosu. U sljedećoj godini razlika je otišla na tri puta. Institucijama u glavnome gradu stiglo je 462.500 maraka, dok je pak južno od Ivana pristiglo 150.000 maraka. U 2022. je došlo do ponižavajućeg kresanja svega što kulturno diše u Mostaru. Odobreno je tek 116.000 maraka, a istodobno Sarajevu 476.000 KM, što je 4,1 puta više. No, tada institucije iz Mostara nisu stvarale pobunu, iako su morale jer se radilo doslovno o pljački sredstava koja su trebali dobiti. U 2023. godini razlika se nešto smanjuje, no svejedno je i dalje drastična. Tada je 458.000 maraka opet završilo u blagajnama sarajevskih institucija, a u mostarskim 146.000 maraka. U pet godina iz federalnoga proračuna davane su potpore za 16 institucija iz Sarajeva odnosno za šest iz Mostara. Najviše novca u pet godina dobilo je Narodno pozorište Sarajevo. Riječ je o 574.500 maraka. I to, riječ je o potpori za aktivnosti u povodu obilježavanja 100 godina rada ove kazališne kuće. Za sličnu aktivnost sljedeće, 2022. godine izdvojeno je dvostruko više novca – 20.000 maraka, a sljedeće godine 100.000 KM za unaprjeđenje programskih aktivnosti Opere i baleta. Plaćani su i računi za obnovu i rekonstrukciju, jačanje “resursnih” kapaciteta ustanove.
Potpuni nerazmjer
Njihov mostarski pandan Hrvatsko narodno kazalište u posljednjih pet godina dobiva po 100.000 maraka i to je jedina ustanova kulture kod Hrvata koja je imala stalnu potporu. Zemaljski muzej BiH je u pet godina dobio 388.500 maraka, a ove godine nisu izdvojena sredstva za tu instituciju kojoj bi država morala biti osnivač, no to nije slučaj. I Muzej pokojnog bošnjačkog čelnika Alije Izetbegovića je 2020. dobio 10.000 maraka za “Inovativni multimedijalni pristup”. Za Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH, kojoj također država nije osnivač, izdvojeno je 145.000 maraka u pet godina, a za Historijski muzej 260.000 maraka, dok Umjetnička galerija BiH dobiva 296.000 KM. ANU BiH je iz federalnog proračuna otišlo 127.000 maraka, a Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH iznos od 245.000 maraka. Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH je u tome razdoblju dobila 66.000 maraka. Sarajevska filharmonija inkasirala je 98.000 maraka, a Rijaset islamske zajednice 31.000 maraka. Bosanski muzej sjećanja dobio je 10.000 maraka, a Muzička akademija Univerziteta Sarajevo 15.000 KM. Istodobno, Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH dobila je 46.000 KM u pet godina, a Sveučilište u Mostaru 235.000 maraka. Narodnom pozorištu Mostar otišlo je 50.000 maraka.
