Novi zakon pak trebao bi u fokusu imati i proces kreiranja programa obuke, prekvalifikacije i zapošljavanja koji su potrebni na današnjem tržištu rada, a isto bi se postiglo kroz aktivnu suradnju Zavoda, službi za zapošljavanje i udruga poslodavaca
Hoće li Federacija BiH kroz novo zakonsko rješenje uspjeti riješiti dugogodišnje pitanje i izazov razdvajanja aktivnih tražitelja posla s evidencija nezaposlenih od onih pasivnih koji prijavu na zavod koriste radi ostvarivanja nekih povlastica, poput zdravstvenog osiguranja, jedno je od ključnih pitanja oko kojih se trenutačno vodi rasprava.
Evidencije
No, prema tvrdnjama nadležnih, kao i predlagača zakonske materije, upravo se ide u smjeru poboljšanja ukupne tematike posredovanja u zapošljavanju, uključujući i pitanje već spomenutog razdvajanja. U tom kontekstu treba navesti kako je federalna Vlada na svojoj posljednjoj sjednici, a na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila nacrt Zakona o posredovanju u zapošljavanju, a u istom je predviđeno nekoliko novih rješenja. Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić naglasio je kako je namjera novog zakona unaprijediti modele zapošljavanja i smanjiti stopu nezaposlenosti kroz reformu posredovanja u zapošljavanju, koja će razdvojiti aktivne od pasivnih tražitelja posla, a pritom je objasnio i kako je cilj uspostaviti posebne evidencije aktivnih i pasivnih tražitelja posla u županijskim službama i Federalnom zavodu za zapošljavanje. Kada je pak riječ o namjeri smanjenja jaza između potražnje i ponude kvalificirane radne snage, potrebno je, smatra on, uskladiti napore poslodavaca, obrazovnih institucija i Zavoda. Naravno, ovakvo usklađivanje svakako je posljedica činjenice da je u BiH primjetan problem s kojim se suočavaju i druge zemlje okružja, pri čemu analize stanja s deficitarnim i suficitarnim zanimanjima upućuju na zaključak kako se iz godine u godinu ponavlja situacija u kojoj postoji izražen manjak radnika određenih zanimanja – od srednjoškolskih do visokoobrazovanih, dok s druge strane postoji stanovita hiperprodukcija kadrova koji su brojni na zavodima za zapošljavanje uslijed nemogućnosti pronalaska posla.
Novi zakon pak trebao bi u fokusu imati i proces kreiranja programa obuke, prekvalifikacije i zapošljavanja koji su potrebni na današnjem tržištu rada, a isto bi se postiglo kroz aktivnu suradnju Zavoda, službi za zapošljavanje i udruga poslodavaca. No, svakako treba uputiti i na aktualne programe koje trenutačno provodi Federalni zavod za zapošljavanje, poput programa Obuka za tržište rada 2024., koji namjerava uključiti najmanje 800 nezaposlenih osoba prijavljenih na evidenciju nezaposlenih u Federaciji BiH u programe obuke, a kako bi stekle dodatna znanja i vještine i povećale svoju zapošljivost. Programom je predviđeno sufinanciranje troškova obuke u iznosu do 1000 KM po osobi. Ako dostavljeni predračun troškova obuke iznosi više od predviđenog iznosa po osobi, Zavod sufinancira iznos od 1000 KM, ostatak podmiruje nezaposlena osoba ili poslodavac. Ovakvi programi svakako su put kojim se sve veći broj ljudi u Federaciji BiH nastoji osposobiti za rapidne promjene na tržištu rada, koje traže učinkovitu prilagodbu uz usvajanje novih znanja i vještina.
Od ostalih novina koje donosi nacrt zakonskog rješenja, valja ukazati i na povećanje iznosa naknade u slučaju prestanka radnog odnosa na 60 posto prosječne neto plaće, novu definiciju nezaposlene osobe i jasnija pravila koja će omogućiti bolje praćenje stvarne nezaposlenosti.
– Ovim zakonom želimo olakšati poslodavcima proces zapošljavanja i osigurati da svaka nezaposlena osoba u Federaciji bude vidljiva potencijalnim poslodavcima. Također, želimo osigurati da su usluge posredovanja u zapošljavanju besplatne i učinkovite te da službe za zapošljavanje redovito ažuriraju svoje evidencije i šalju ih Federalnom zavodu za zapošljavanje – kazao je Delić.
Poslovni ambijent
Zakon bi omogućio i provedbu reformi u području zapošljavanja, a cilj je poboljšati poslovni ambijent, poglavito za mlade ljude koje je potrebno, ističu predlagači, zadržati u zemlji.
Nacrt zakona upućen je u parlamentarnu proceduru, nakon čega slijedi javna rasprava i konačno utvrđivanje ovog dugoočekivanog zakona koji bi trebao biti okosnica reforme tržišta rada u Federaciji BiH.
