Nizozemska, Austrija…
U međuvremenu su predstavnici Austrije i Mađarske zagovarali povezivanje otvaranja pregovora s Ukrajinom i Bosnom i Hercegovinom, dok je pak Nizozemska istaknula svoje protivljenje napredovanju BiH prema Uniji. – Ne bi to trebalo povezivati na bilo koji način s Ukrajinom. Ukrajina ima svoja iskušenja i s te strane ne želimo uopće špekulirati. Europska unija donijela je najbolju odluku uvažavajući stajališta 27 članica – rekao je Čović na konferenciji za novinare u Mostaru. Dodao je kako je na Bosni i Hercegovini da se dokaže kako bi do ožujka sljedeće godine ispunila očekivane reforme na kojima inzistira EU, što uključuje izmjene Izbornoga zakona, Zakona o sudovima, Zakona o sprječavanju sukoba interesa te Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma. Čović je dodao da je realističnije da BiH u ožujku dobije pozivnicu za otvaranje pregovora, navodeći kako je hrvatska strana u BiH najvažnija za postizanje kompromisa između vladajućih srpskih i bošnjačkih stranaka na državnoj razini. – Prioritet nam je Izborni zakon i mislim da ćemo to tijekom prvoga mjeseca kroz razgovore koje vodimo intenzivno ovih dana i okončati – dodao je. Zahvalio je Vladi Republike Hrvatske za potporu u približavanju europskim integracijama, premijeru Andreju Plenkoviću i ministru regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šimi Erliću s kojim se prethodno susreo u Mostaru. – Bosni i Hercegovini upućen je snažan politički signal i jasan vremenski okvir da se u ožujku sljedeće godine otvore pristupni pregovori – izjavio je premijer Plenković i nastavio. – Europsko vijeće će otvoriti pregovore s BiH kada ispuni kriterije koji su joj postavljeni, a mi smo sada pozvali Europsku komisiju da u ožujku pripremi izvješće o napretku BiH u cilju donošenja formalne odluke – rekao je Plenković. Plenković kaže da je to odličan poticaj za Vijeće ministara na čelu s predsjedateljicom Borjanom Krišto, s kojom je cijeli dan bio u kontaktu, da u sljedeća dva mjeseca napravi još nekoliko važnih koraka u ispunjavanju traženih kriterija. Predsjedateljica Krišto je u pismu Europskom vijeću kazala kako joj je žao što Bosna i Hercegovina nije dobila toliko potrebnu, a prema mišljenju svih u našoj zemlji, zasluženu potporu kada je u pitanju otvaranje pregovora s EU-om. Istaknula je kako su svi u Bosni i Hercegovini dali svoj maksimum, koji, nažalost, u ovome trenutku nije prepoznala Europska unija onako kako smo svi mi unutar Bosne i Hercegovine očekivali. Podsjetila je sve članove Europskog vijeća na snažne iskorake koje je naša zemlja napravila u 2023. godini.
Krišto: Očekivali smo…
Istaknula je kako je BiH prvi put u povijesti imala 100 posto usklađenosti s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. Predstavnici međunarodne zajednice angažirane u BiH pozvali su vlasti da upravo zbog preporuke Europske komisije sada rade više i brže te osiguraju donošenje zakona koji su preduvjet otvaranja pregovora. Voditelj Izaslanstva EU-a u BiH Johann Sattler kazao je kako će nastaviti raditi s predstavnicima vlasti na usvajanju zakona i strategija i da “ima još vremena”. Sličnu je poruku poslao i američki veleposlanik u BiH Michael Murphy pozvavši političare u BiH da promijene svoj odnos prema reformama. – Mi smo podržali odluku EU-a da se odobri kandidacijski status BiH. Znamo da je to geopolitička odluka, ali je bila ispravna. Važan je to signal ljudima ove zemlje, posebno tijekom napetosti u međunarodnim odnosima – kazao je Murphy. No, ne dijele svi u BiH ista razmišljanja kao predsjedateljica Krišto. A najveći dio kritika ide vlastima
