Povratak nesigurnosti
U raciji u Blažuju bilo je angažirano oko 300 policijskih službenika, što je potvrda da se ozbiljno shvatilo taj problem. Sve to dolazi nakon postroženja kontrola na granicama. Tako je Slovenija uvela unutarnje kontrole na hrvatskoj i mađarskoj granici, odnosno privremeno suspendirala Schengen zbog povećane terorističke prijetnje u svjetlu izbijanja sukoba na Bliskom istoku, a isto je učinila Italija prema Sloveniji, također zbog zaoštrene situacije na Bliskom istoku i nedavnih terorističkih napada u Europi. Slovenski i talijanski ministri složili su se da zapadnobalkanska ruta, koju pomno prate i slovenske i talijanske sigurnosne službe, može biti atraktivan koridor za potencijalnu radikalizaciju. Austrija je pak uvela kontrolu na granici s Češkom, a isto je učinila Njemačka na granicama s Češkom, Poljskom i Švicarskom. Austrija je podigla stupanj upozorenja na opasnost od terorizma s 3. na 4. stupanj. Ističu kako to konkretno znači da austrijske sigurnosne vlasti također vide u Austriji konkretnu prijetnju i povećan rizik od napada. Posljednji put takvo povećanje stupnja upozorenja bilo je nakon terorističkog napada u središtu Beča 2. studenoga 2020. godine, u kojem su četiri osobe smrtno stradale, a više od 20 ih je ranjeno. Na ulicama Beča mogu se vidjeti i vojska i policija s dugim cijevima. Ministar unutarnjih poslova iz Narodne stranke (ÖVP) Gerhard Karner kazao je kako prijeteći scenarij nije nikada potpuno nestao. – Svjestan sam velikih briga i strahova židovske zajednice u cijeloj Austriji. Mi općenito moramo biti budniji. Dramatičan događaj u Belgiji pokazao je kako moramo biti iznimno oprezni – naveo je. Također, fokus će biti i na predstojećim tjednima jer nam se bliži i kraj godine, kad će tradicionalno europske prijestolnice organizirati advente, božićne gradove i druge događaje u ozračuju najradosnijeg katoličkog blagdana. I zato će mnoge oči biti uprte u Bosnu i Hercegovinu. Jer, moramo biti iskreni, i Europa bi rado da ilegalni migranti ostanu u BiH i da budemo neka tampon-zona, poput Turske, čije bi se financijske želje zadovoljavale, a da zemlja zadržava migrante. Međutim, činjenica je da migranti ne žele ni razmišljati o ostanku u BiH, zemlji u kojoj i preostalo domicilno stanovništvo razmišlja kako je napustiti. I u Blažuju prilikom policijskih pretresa oni su iskoristili priliku sresti novinare i zatražiti pomoć jer žele u Francusku, Njemačku, Italiju… Ovih dana došli su novinari Nove TV u kamp Lipa u Bihaću, a migranti iz Afganistana, Maroka, Sijera Leonea… jedva su dočekali da ih okruže i kažu im: – Ako nas ne prihvaćate u Hrvatskoj, pustite nas u druge zemlje koje će nas prihvatiti. Nemojte nas zaustavljati u BiH – glasila je poruka. I hrvatski predsjednik Zoran Milanović istaknuo je kako se problem ilegalnih migracija mora riješiti u BiH, a s čime se sve suočava ova država, potvrđuje činjenica da je u kampu Lipa 1200 migranata, a čuva ih 20-ak policajaca. – Ove je godine to najveći broj migranata koje imamo ovdje. U Bihaću u kampu Borići imamo 300 migranata i vjerojatno još u slobodnom prostoru oko 600, 700 njih. Surađujemo sa svim ostalim policijskim agencijama, sa Službom za poslove sa strancima – koordinacija između nas je odlična, ali nosimo se s ovim problemom maksimalno koliko možemo – kazao je prvi čovjek MUP-a Unsko-sanske županije Božidar Živko. Njemu je postavljeno pitanje i s obzirom na to da Hrvatska vraća migrante u BiH, zašto onda policija u BiH migrante ne vrati dalje, tamo gdje su se prijavili prije ulaska u BiH. – Migrant koji je prvi put prijavljen u BiH, kad ode u Hrvatsku, pri evidenciji, kada ga tamo uhvate, ako je mjesto prve registracije BiH, vrate ga nama. Ako je do nas došao ilegalnim kanalima, mi ga nemamo kome vratiti. Oni slobodno hodaju ovuda. Oni, kad se vrate iz remisije, spakiramo ih u kamp i za nekoliko dana odu odavde – naglasio je.
Odlična suradnja policija
Bihać je nekad slovio kao trgovačko, pa i turističko središte, gdje se dolazilo iz Hrvatske, Slovenije, ostalih dijelova BiH, međutim, zbog migranata to zasigurno više nije. – Mi smo najviše izloženi, vjerojatno najviše trpimo ovu migrantsku krizu samim time što je granični prijelaz Hadžin Potok baš zbog ove krize zatvoren. Mi se nosimo s ovom krizom kako najbolje znamo. Pokušavamo dati sve od sebe – kazao je Živko, istaknuvši odličnu suradnju s hrvatskom policijom. Ovaj problem naveo je kao globalni. – Ovo je globalni problem, nije ovo problem samo BiH. Problem je na izvorištu, ovi ljudi su došli iz Afganistana – znate li što su sve morali proći do ovdje? I oni idu dalje. Nije to samo pitanje Unsko-sanske županije, da je rješenje policije USŽ-a, mi bismo to vrlo jednostavno riješili – stava je ministar Božidar Živko. Jasno je, pred BiH i cijelom Europom brojni su izazovi. Dolazi i hladnije vrijeme te, umjesto da ilegalne migracije počnu jenjavati, one su se pojačale zbog novog rata na Bliskom istoku, a ako se on bude širio, mnoge je strah pomisliti što bi se sve moglo događati na Starom Kontinentu…
