Ukoračili smo u najtoplije godišnje doba. Ljeto na sjevernoj Zemljinoj polutki traje dio lipnja, cijeli srpanj, kolovoz i dio rujna, a na južnoj Zemljinoj polutki dio prosinca, cijeli siječanj, veljača i dio ožujka.
Na dan početka ljeta, takozvanu dugodnevnicu (ljetnji solsticij) dan je najduži, a noć najkraća. Ispraćaj Sunca 21. lipnja i njegov doček u zoru idućeg dana središnji su događaji vezani uz ljetni solsticij.
Za većinu ljudi, gledano sa znanstvenog stajališta, ljeto donosi psihološke prednosti. Većina ljudi ima koristi od ljeta, topline i svjetlosti za mentalno zdravlje i raspoloženje. Nesvjesno ili namjerno većina ljudi ljeti skraćuje radno vrijeme, a odlasci vikendom na posao ili rad vikendom u ljetnim mjesecima postaje prava rijetkost, osim ako ste u nekom sezonskom pbiznisu. Ljeti napokon imamo zasluženi odmor, koji je ključan za mentalne i fizičke dobrobiti.
Mnogima omiljeno godišnje doba ne počinje svake godine na isti dan, ali ga uvijek očekujemo u razdoblju od 20. do 22. lipnja
Mnogima omiljeno godišnje doba ne počinje svake godine na isti dan, ali ga uvijek očekujemo u razdoblju od 20. do 22. lipnja, ovisno o tome kada Sunce dostigne svoju najvišu točku. Gregorijanski kalendar također je odgovoran za različite dane početka ljeta. Budući da po njemu godina otprilike traje 365, 242199 dana, svake četiri godine dogodi se prijestupna godina koja poremeti početak ljeta. To je dan s najviše sunčeve svjetlosti jer sunčeve zrake padaju na zemlju pod direktnim kutom i uzrokuju zatopljenje koje mi nazivamo ljetom.
Najveće vrućine dogodile su se u ljetu 2003. godine kada je toplinski val u Europi bio toliko snažan da je prouzročio smrt 70 tisuća ljudi.
U prošlosti, prvi dan ljeta slavio se na razne načine. Kelti i Slaveni prve dane ljeta slavili su velikim vatrama, ali i plesom kako bi pomogli povećati sunčevu energiju. Rijetke su zemlje koje još uvijek slave ovaj dan, a jedna od njih je Ujedinjeno Kraljevstvo gdje se tisuće ljudi okuplja oko Stonehengea te očekuje prvo svitanje ljetnog dana.