U doba brzog napretka automatizacije i generativne umjetne inteligencije, postoji zabrinutost da će određena radna mjesta biti zamijenjena. Međutim, Svjetski ekonomski forum ističe novo područje o kojem se, prema njihovom mišljenju, nedovoljno raspravlja – zanimanja vezana uz klimu. Budući da nemamo izbora osim da temeljito promijenimo način rada i života kako bismo spasili naš planet, sve je više tzv. “zelenih radnih mjesta”.

Prema izvješću “Budućnost poslova” Svjetskog ekonomskog foruma, temeljenom na podacima LinkedIna, zapošljavanje u zelenim poslovima već četiri godine zaredom premašuje ukupnu stopu zapošljavanja globalno. To uključuje poslove poput analitičara održivosti, stručnjaka za održivost i menadžera održivosti, koji se nalaze na popisima najbrže rastućih radnih mjesta na LinkedInu.

Revolucija zelenih poslova ne ograničava se samo na menadžment. Uključuje i inženjere koji mogu graditi i upravljati vjetroelektranama, solarnim elektranama i sličnim projektima, kao i primjenu zelenih vještina u poslovanju – od financija nadalje.

Potražnja za zelenim vještinama porasla je globalno za 40% od 2015. godine, ali samo 13% radne snage posjeduje te vještine koje organizacije traže. Očito je da kao društvo ne napredujemo dovoljno brzo i nemamo dovoljan broj stručnjaka s potrebnim vještinama kako bismo ostvarili ambiciozne klimatske ciljeve.

Većina zelenih vještina koristi se u tradicionalno “ne-zelenim” poslovima, poput upravitelja voznih parkova, znanstvenika koji obrađuju podatke ili zdravstvenih radnika. Revolucija zelenih vještina ima potencijal transformirati naše radne živote na isti način na koji je internet i digitalna povezanost promijenila naš svakodnevni život, ali još uvijek nismo svjesni potrebnih promjena.

Podaci s LinkedIna također pokazuju da zelene vještine već pomažu transformirati sektore koji koriste fosilna goriva u zemljama s visokim emisijama. Na primjer, iako su Indija, SAD i Njemačka među najvećim emiterima stakleničkih plinova, te zemlje također bilježe jedan od najbržih rasta zelenih vještina u tim industrijama. Njemačka ima više zelenih vještina u svojoj proizvodnoj industriji od svjetskog prosjeka, dok Indija i SAD prednjače u sektorima nafte, plina i rudarstva, pri čemu radnici u tim sektorima prijavljuju više zelenih vještina u usporedbi s drugim zemljama.

Sveukupno gledano, ovo je pozitivan pomak. Upravo u tim industrijama trebaju se dogoditi značajne promjene kako bismo smanjili emisije i postigli klimatske ciljeve.