U subotu 2. srpnja obilježena je 250. obljetnica posvećenja koljnofske hodočasničke crkve Pohoda Blažene Djevice Marije.

Čuvena hodočasnička crkva u Koljnofu, je jedino hodočasničko mjesto Crne Madone Loreta u Mađarskoj, nalazi se kod Šoprona u blizini austrijske granice. Poznato je da velika europska marijanska svetišta imaju upravo lik Crne Madone. Najplodnija zemlja crne je boje i što je zemlja tamnija, to je prikladnija za obrađivanje i donošenje obilata roda. Tako su i grčka i egipatska božica plodnosti Demetra i Izida također prikazivane u crnoj boji.

Spomen priredba je održana u hodočasničkoj crkvi u Koljnofu (R. Mađarska), prijateljskoj općini Kiseljaka. Na svečanom simpoziju, predavači su bili: Dr. Egidije Živković, biskup Gradišća, Franjo Egresits, viši crkveni dostojanstvenik, Dr. Jožef Egresits, Mag. Ivan Karall i Anian Mogyorosi.

Svečanu svetu misu predvodio je dr. Egidije Živković biskup Gradišća uz koncelebraciju velikog broja svećenika među kojima su iz Gradišća, fra Božidar Blažević i fra Stjepan Lukašević koji je u Župi Rođenja Blažene Djevice Marije u Brestovskom pokraj Kiseljaka imao mladu misu u kolovozu 2020. godine, a sada je župni vikar župa Filež, Frakanava, Mjenovo i Gerištof (R. Austrija).

Obilježavanju ovog značajnog dana za općinu Koljnof, nazočio je i načelnik općine Kiseljak, Mladen Mišurić – Ramljak.

Prije 500 godina franjevci Bosne Srebrene su za vrijeme Turaka u 16. stoljeću doveli Hrvate iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u Austriju Mađarsku i Slovačku. Gradišćanski Hrvati stoljećima njeguju stari hrvatski jezik ikavskoga, čakavskoga i štokavskoga narječja. Govori se, moli i pjeva na gradišćanskom jeziku, kako u crkvi tako i u školi te dječjim vrtićima koji se tu zovu čuvarnice. Čuvaju ljubomorno hrvatske općine, škole, vrtiće i kulturna društva u kojim se službeno govori starim hrvatskim jezikom već 500 godina. Razvijaju prijateljsku suradnju s gradovima prijateljima međusobnim posjetima i njegovanjem kulturnih običaja. Svako dijete svira neki žičani instrument ili je uključeno u glumu, pjevanje i plesanje. Svako selo u župi ima i svoj nogometni klub, vatrogasni klub, društvo mladih, zborove i tamburaše koji su često nastupali u Kiseljaku.

U austrijskoj pokrajini Gradišće se nalazi oko 40.000 Hrvata, 6000 gradišćanskih Hrvata u Mađarskoj i 4000 u Slovačkoj. Tako 50.000 gradišćanskih Hrvata živi u ove tri države – Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj te su članovi Međunarodne udruge Hrvata u Burgenlandu.

Kiseljak.info