Točan okidač koji potiče imunološki sustav na napad još uvijek je nepoznat, ali novo istraživanje crijevnih bakterija nudi novo područje za promatranje. Mikrobiom crijeva, naziv za golemu zbirku mikroorganizama u probavnom sustavu, posljednjih se godina povezuje s različitim stanjima.
Smatra se da igra ulogu u svemu, od pomoći u probavi hrane i sprječavanju infekcija do snage imunološkog sustava. U prvoj studiji te vrste znanstvenici sa Sveučilišta Connecticut i Sveučilišta Washington analizirali su mikrobiom crijeva, imunološki sustav, prehranu i krv 25 pacijenata s MS-om. Zatim su to usporedili s podacima o 24 zdrave osobe u kontrolnoj skupini.
Važnost prehrane u biološkim procesima koji dovode do autoimune bolesti
Autor studije, dr. Yanjiao Zhou, rekao je da su otkrili da su razine vrsta crijevnih bakterija povezane i s MS-om i s ozbiljnošću stanja pacijenata. “Ali ono što je stvarno zanimljivo je kako se ti sustavi međusobno povezuju i kako je prehrana uključena u te veze”, rekao je.
Analiza je pokazala da su ljudi koji su jeli meso imali niže razine bakterije bacteroides thetaiotaomicron, vrste crijevnih bakterija povezane s probavom povrća. Također su otkrili da su ljudi s MS-om konzumirali više mesa, što je navelo tim na teoriju da postoji povezanost.
Nadalje, uzorci krvi pacijenata s MS-om pokazali su višu razinu stanica imunološkog sustava zvanih T-helper (T-pomoćnik) 17, tipa T-stanica koji pomaže drugim stanicama identificirati mete za napad.
Kombinirajući nalaze posumnjali su da nešto nije u redu s crijevnim bakterijama pacijenata s MS-om, što uzrokuje njihovo odvajanje od imunološkog sustava, a to ga potiče da reagira kao da je tijelo napadnuto infekcijom. To dovodi do povećanja proizvodnje T-pomoćnika 17, za koje istraživači kažu da može dovesti do oštećenja živaca kod MS-a.
Vrlo važni rezultati istraživanja, prvog ove vrste
Znanstvenici su željeli naglasiti da ovu povezanost nije bilo jednostavno utvrditi jer dosta zdravih ljudi jede meso bez problema. No dodali su da podaci iz njihove studije ukazuju na povezanost između MS-a i konzumacije mesa.
Dr. Laura Piccio, koja je također bila uključena u studiju, rekla je da je njihova analiza otvorila novi potencijalni put za daljnja istraživanja. “Ovo je prva studija koja koristi integrirani pristup za analizu međudjelovanja prehrane, crijevnog mikrobioma, imunološkog sustava i metabolizma te njihovog doprinosa patogenezi i napredovanju bolesti kod osoba s MS-om”, rekla je. “Otvara novi modalitet za rješavanje budućih znanstvenih pitanja ne gledajući jedan pojedinačni čimbenik, već njihove složene interakcije.”
Objavljujući svoje nalaze u časopisu EBioMedicine, tim je rekao da u budućnosti žele proširiti svoje istraživanje kako bi uključili više ljudi, posebice onih s težim oblicima MS-a.
Rekli su da se nadaju da će ih to dovesti do konačnog razumijevanja odnosa između prehrane, crijevnih bakterija i imunološkog odgovora kako bi se spriječili i ublažili simptomi ove bolesti.
