Što pokazuju podatci?
Kako je prikazano u podatcima za prvih devet mjeseci ove godine, u BiH su uvezena 40,993.563 kg vode u vrijednosti od 20,085.860 KM, najviše iz Srbije. U istom razdoblju izvezeno je tek 22,550.086 kg vode, od čega su domaći proizvođači vode zaradili 4,350.632 KM, što je za više od 15 mil. KM manje od cijene uvezene robe. Proizvod po kojem je BiH “jaka” kada je riječ o uvozu je kamen, bez obzira na to što Hercegovina skriva ogroman potencijal i bogatstvo upravo u kamenu. Prema dostupnim podacima, zalihe kamena na kojem leži Hercegovina vrijedne su nekoliko milijardi eura. No, unatoč tomu, u prvih osam mjeseci ove godine u BiH je uvezeno granita i mramora u vrijednosti od 9,722.610,58 KM, dok ga je izvezeno u vrijednosti od 1,229.911,18 KM. Najviše kamena iz BiH uvezeno je iz Turske, Hrvatske, Makedonije, dok je kamena iz BiH najviše izvezeno u Njemačku, Italiju, Srbiju, Hrvatsku… Frano Oreč iz Posušja, koji se istraživanjem kamena bavi više od 50 godina, smatra kako je veliki gubitak za državu to što se kvalitetan kamen, kakav ima Hercegovina, prodaje u blokovima jer je dobit puno veća kada se prodaje prerađen kamen. – Hercegovina nema kamene industrije, ali bilo bi dobro kada bi se išlo na tu kartu da se Hercegovina razvija u kamenu – komentirao je Oreč nedavno za BHRT. Situacija nije bolja ni kad je riječ o poljoprivredi. Iako je BiH itekako pogodna za proizvodnju voća i povrća, sve češće se ta vrsta proizvodnje gasi jer se domaći proizvođači sve teže nose s ogromnim uvozom proizvoda koji se prodaju po nižim cijenama. Kada je pak riječ o krumpiru, uvezeno ga je 12,754.050,40 kg, za što je izdvojena 8,856.671,41 KM. Kako stoji u podacima Uprave za neizravno oporezivanje, najviše krumpira uvezeno je iz Nizozemske, Njemačke, Egipta, Poljske Mađarske… Istina, nije ga se samo uvozilo, određena količina bh. krumpira završila je diljem Europske unije. Kako stoji u podacima, izvezeno je 3,071.176 kg krumpira, na kojem su domaći proizvođači zaradili 1,864.389,28 KM. Rajčica su uvezena 17,234.067,03 kg, dok je 1,452.951 kg rajčica iz BiH završio na trpezama u Hrvatskoj i Makedoniji. Grožđe, jedan od proizvoda kojima Hercegovina obiluje, također se uvozilo. Tog voća u prvih 9 mjeseci uvezeno je u vrijednosti od 5,738.892,89 KM, i to najviše iz Italije, Turske i Makedonije.
Pomoći poljoprivredi
Na ogroman nerazmjer kad su u pitanju uvoz i izvoz konstantno upozorava i Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika u FBiH, te apelira da je poljoprivredi potrebna pomoć. – Poljoprivrednicima je potrebna pomoć. Trenutačno zadovoljavamo nepunih 30% potreba države, sve ostalo se uvozi, što je premalo. Moramo se osvijestiti i oživiti proizvodnju – kazao je Bićo.
