BiH u posljednjih nekoliko mjeseci nije uradila apsolutno ništa na ispunjavanju uvjeta za dobivanje kandidacijskog statusa za članstvo u Europskoj uniji. Čak bi se moglo reći da je ostvaren nazadak jer institucije ne funkcioniraju, a politička situacija sve je nestabilnija, što su također parametri po kojima će se u Bruxellesu mjeriti pozicija BiH u procesu pridruživanja, piše Večernji list BiH.
Što se očekuje od BiH
Institucije su u blokadi pa nema ni mogućnosti da se bilo što uradi na provedbi 14 prioriteta koje je uspostavila Europska komisija. Europska komisija u svom je mišljenju pred BiH u svibnju 2019. godine postavila 14 prioritetnih uvjeta koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu, podijeljenih u četiri područja – “Demokracija i funkcioniranje institucija”, “Vladavina prava”, “Osnovna prava” i “Reforma javne uprave”. Do sada je malo toga potpuno realizirano, a dobar primjer je deblokada izbornog procesa u Mostaru te ukidanje smrtne kazne u RS-u. Među prioritetima su i izmjene Izbornog zakona BiH te izmjene Ustava BiH kako bi se provela presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH”. Također se traži i reforma Ustavnog suda BiH koja bi trebala riješiti i pitanje stranih sudaca (od devet sudaca, tri su međunarodna). Od BiH se očekuje i da osigura pravnu sigurnost u pogledu podjele nadležnosti između različitih razina vlasti, kao i da ispuni ranije uvjete za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR). U javnosti se kao o jednom od težih uvjeta za provedbu govori o izmjenama Zakona o VSTV-u, ali treba znati kako je među prioritetima EU-a i usvajanje Zakona o sudovima u BiH. Bosna i Hercegovina nema vrhovni sud na državnoj razini, a njegovo osnivanje također je upitno zbog protivljenja stranaka iz RS-a. Tu su i drugi uvjeti koje BiH uglavnom još nije ispunila. Sveopći zastoj u BiH samo ide na ruku brojnim protivnicima daljnjeg proširenja Europske unije na zapadni Balkan. To se posebno odnosi na utjecajne “stare” članice. Trenutačno, osim Hrvatske, Slovenije i zemalja središnje i istočne Europe, unutar EU-a malo je tko zainteresiran za proširenje. U prilog europskom putu ne ide ni pad popularnosti Europske unije unutar same BiH. Iako podaci institucija BiH pokazuju da je potpora javnosti ulasku u Europsku uniju veća od 75 posto, neki drugi izvori govore drugačije. Tako Balkanski barometer Regionalnog vijeća za suradnju (RCC) pokazuje kako je odnos prema Europskoj uniji od svih zemalja pretendenata na članstvo najkritičniji upravo u BiH i Srbiji. Tek 50 posto ispitanika u BiH odgovorilo je kako bi članstvo u Europskoj uniji moglo biti dobra stvar za BiH. Usporedbe radi, regionalni prosjek je 62 posto, dok, primjerice, u Albaniji 82, a na Kosovu čak 90 posto ispitanika smatra kako bi članstvo u Europskoj uniji bilo ekonomski dobro za njihove države.
Nužne unutarnje promjene
Na pitanje kada očekuje da se bh. gospodarstvo priključi Europskoj uniji, čak 32 posto ispitanika odgovara: “Nikad”. Toliki postotak euroskepticizma evidentiran je još samo u Srbiji. Čak i u Sjevernoj Makedoniji, koju je Europsku uniju izigrao obećanjima o pridruživanju, zbog čega je ova zemlja promijenila i ime, euroskepticizma je manje. Sigurno je da zastoj na europskom putu, kao i nespremnost unutar same Europske unije, da se nastavi proces proširenja negativno utječe na raspoloženje javnosti u BiH. Još uvijek je članstvo u Europskoj uniji jedini cilj oko kojeg se slažu sva tri naroda u BiH. Međutim, uočljivo je da je među Srbima potpora ulasku BiH u EU sve manja te da će se taj trend nastaviti ako ne dođe do unutarnjih promjena, ali i ubrzanja samog europskog puta. Nažalost, situacija trenutačno ne daje razloga za optimizam pa bi uskoro i europski put mogao postati točka sukoba između nacionalnih politika u BiH.
