“Imamo stvari koje su poznati, ali nedostaje mnoštvo odgovora. Ko su migranti, jesu li izbjeglice ili ekonomski migranti? Tri zakona su povrijedili. Jesmo li upotrijebili svu snagu da se izborimo s problemom? Nijedno korisno iskustvo europskih zemalja nismo iskoristili. Vidimo da Europska unija želi čvrsto zapečatiti granice, a ovdje parkirati migrante i uzimati ono što želi”, mišljenja je Majkić.
Ocijenila je da EU pred Bosnu i Hercegovinu postavlja veće kriterije po ovom pitanju, nego što je to slučaj kod njenih članica. Prema njenim riječima, EU ne razgovara o ovom problemu s državom Bosnom i Hercegovinom, već s međunarodnim organizacijama. Za nju je to pokazatelj nepoštivanja države.
Majkić je odbila mogućnost da se dio migranata zbrine na prostoru Republike Srpske. Poručila je da nije rješenje u tome, već da se vraćaju iz Bosne i Hercegovine.
“Služba za strance ima sve uslove da ih vraća. Nije cilj riješiti migrantsku krizu, već ih rasporediti u Bosni i Hercegovini. E neće moći. Šta se u savjesti ljudi desilo pa da od turista postanu problem”, pitala se.
Zaključila je, kako je izjavila, da nitko neće biti pošteđen od stvari koje se mogu desiti.
Predsjedatelj Povjerenstva Asim Sarajlić je zadovoljan radom Cikotića.
“Dijalogom možemo doći do boljih i kvalitetnih rješenja. Dijalog ćemo nastojati prenijeti u parlamentarne klupe da bismo donosili što bolje odluke. Bosna i Hercegovina jeste na ruti ljudi koji žele ostvariti ciljeve na zapadu. Učinit ćemo sve da pomognemo Ministarstvu sigurnosti i Graničnoj policiji, ali to ovisi o proračunu. Nekada nisu ni sredstva upitna, potrebna je samo dobra volja. Mislim da je Cikotić pokazao da mogu biti dobri koordinatori da odgovore na izazove”, kazao je Sarajlić.
Ministar Cikotić je ponovio da je sinoćni sukob u migrantskom kampu kod Sarajeva počeo nakon što je osoba porijeklom iz Irana provocirala na vjerskoj osnovi migrante iz Afganistana i Pakistana. Tvrdi da je već jednoj osobi izrečena mjera protjerivanja iz zemlje zbog nemilih dešavanja.
Osvrnuo se i na novac koji se daje za rješavanje migrantske krize naglasivši da od 2018. godine iznos novca je 89 milijuna eura. Uvjerava da taj novac nije uplaćivan preko državnog proračuna i institucija, već da se to radi preko međunarodnih organizacija.
Potcrtao je da imaju uvid u financijska sredstva, ali da ne odlučuju o njihovoj potrošnji.
Izvor: Klix.ba
