Infrastrukturom i razvojem gospodarstva općina Kiseljak sve više postaje mjestom ugodnog življenja i poprima obrise budućega grada. U povodu Dana općine i 776. rođendana Kiseljaka razgovarali smo s načelnikom Mladenom Mišurićem Ramljakom.

Svečanom sjednicom Općinskog vijeća koja će ove godine prvi put biti održana bez predstavnika gradova prijatelja, Kaštela i Zaprešića u Hrvatskoj te Koljnofa u Mađarskoj, bez većih okupljanja koja neminovno donose i mogućnost širenja koronavirusa, Kiseljak će 20. srpnja obilježiti 776. rođendan, u spomen na prvi sačuvan pisani trag Kiseljaka kao naseljenog mjesta koji se čuva u Arhivu BiH. Osim svečane sjednice te vjerskog programa namijenjenog katolicima, jer isti je dan i patron župe blagdan sv. Ilije Proroka, što Kiseljačane očekuje za Dan općine?

U ovom je trenutku najvažnije spriječiti mogućnost širenja zaraze tako da smo se ove godine odlučili na skromnu proslavu Dana općine te patrona župe za one koji slave. Nema tu nekih velikih događaja, prigodna sjednica uz skroman kulturni program uz pridržavanje svih epidemioloških mjera. Smatram da odgovornim ponašanjem možemo izaći sa što manje zaraženih, a vremena za slavlje će biti.

Kako se Kiseljak bori s epidemijom COVID-19, je li bilo većih žarišta?

Imali smo dva žarišta širenja zaraze. U jednom od njih, nažalost, imali smo i jedan smrtni slučaj te i ovu priliku koristim izraziti sućut obitelji preminuloga. Drugo žarište u kojemu su zaražene dvije malodobne osobe koje nemaju ozbiljnih simptoma i dobro se osjećaju pod nadzorom je i nema mjesta panici. Odgovornost je na svima, a predstavnici lokalne zajednice od samog su početka poduzimali sve potrebne mjere kako bi spriječili zarazu, od svakodnevnih dezinfekcija javnih prostora i objekata do stambenih zgrada. Koristim prigodu zahvaliti građanima na odgovornom ponašanju, a uvjeren sam da ćemo zajedno uskoro izaći iz ove krize koja je zahvatila cijeli svijet.

Za razliku od aktivnosti u povodu Dana općine svedenih na minimum, samim prolaskom kroz Kiseljak stječe se dojam da investicije ne stoje, odnosno da ih epidemija nije zaustavila, a, čini se, ni značajnije usporila?

To je istina jer dosad smo realizirali 90 posto planiranih investicija u ovoj godini. Također, nastavili smo s kapitalnim projektima kao što je izgradnja nove zgrade Doma zdravlja, čiji je završetak planiran do kraja 2021., do kad bismo trebali završiti ne samo gradnju već i opremanje uz nabavu najsuvremenije opreme. Imajući u vidu kadrovsko jačanje u smislu završetka započetih specijalizacija liječnika Doma zdravlja, ovim projektom vrijednim pet milijuna maraka Kiseljak će, osim mnogo boljih uvjeta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, postati neka vrsta mini regionalnoga medicinskog centra s novim odjelima koje postojeća zgrada Doma zdravlja izgrađena prije nekih 70 godina nije imala, poput odjela za palijativnu skrb, ali i odjela za mentalno zdravlje, odvojenoga pedijatrijskog odjela. Kada su u pitanju kapitalni projekti, moram istaknuti i da su nastavljeni radovi na izgradnji i opremanju Centra za rani rast i razvoj koji podrazumijevaju i opremanje senzorne sobe, projekta vrijednog 60 tisuća KM. Što se infrastrukturnih projekata tiče, mogu kazati da mi radimo kao da korone nema. Jedino što nas limitira su sredstva jer ćemo zbog krize prouzročene pandemijom morati ići sa smanjenjem općinskom proračuna za 1,2 milijuna KM, što će, vjerojatno, usporiti neke kapitalne projekte. U pitanju su značajna sredstva jer proračun za ovu godinu iznosi 7,8 milijuna KM. To znači da će ušteda biti, ali ne i na stavkama koje se odnose na one koji su naša budućnost, a to su djeca i mladi. Štedjeti se neće ni na projektima u oblasti zdravstva jer zdravlje građana, uz projekte koji se odnose na djecu i mlade, imaju prioritet i tako će i ostati.

Što je s potporom viših razina vlasti, koliko će ona pomoći stabiliziranju proračuna općine Kiseljak?

U proračunu Federacije BiH, kao što znate, predviđeno je 10 milijuna KM za potporu nižim razinama vlasti. Pri raspodjeli kreditnih sredstava MMF-a Kiseljak uskoro očekuje tranšu od 125 tisuća KM. A ta će sredstva najvećim dijelom biti usmjerena na mlade, stipendiranje studenata, ali i projekte mladih, poput kulture i sporta, jer, bez obzira na epidemiju koronovirusa, ne želimo da ovi važni segmenti u svakoj zajednici potpuno zamru jer oni značajno utječu na kvalitetu življenja koja se može održati uz sve propisane epidemiološke mjere.

Što je s potporom županijskih institucija vlasti, prije svih Vlade Srednjobosanske županije. U kojem segmentu se ona realizira i jeste li njome zadovoljni?

Kad je u pitanju suradnja i potpora županijskih institucija i Vlade SBŽ-a, ona je dobra, očekivanja su uvijek veća od onoga što se realizira, to se posebice odnosi na financijsku potporu projektima koji se realiziraju na području općine. Ali i mi kao jedinica lokalne samouprave moramo uvažavati i činjenicu da su financijske mogućnosti ograničene, posebice se to odnosi na 2020. godinu. I ovim putem zahvaljujem svim županijskim institucijama, kao i Vladi, na dosadašnjoj potpori u realizaciji mnogih projekata na području općine Kiseljak.

Posljednjih dana u središtu grada radi se na rekonstrukciji glavne prometnice, pravi se kružni tok prema Lepenici, a kad je o cestovnoj infrastrukturi riječ, ima naznaka da će se uskoro krenuti i s gradnjom velike obilaznice s tunelom prema SarajevuKad se može očekivati početak ovog za Kiseljak velikog i važnog projekta koji bi trajno riješio problem prometnih gužvi?

Svi infrastrukturni projekti su važni, ali ovom prigodom moram istaknuti projekte nove ceste koju financiraju Ceste Federacije BiH, a čijom izgradnjom ćemo prometno rasteretiti samo gradsko središte i otvoriti mogućnost širenja i “otvaranja” grada, kao i regulaciju korita rijeke Lepenice, što je također važno kad je u pitanju plavljenje tog dijela gradskog središta. Općinsko vijeće Kiseljak proglasilo je javni interes, rješenja su pravomoćna i u kolovozu počinjemo s otkupom zemljišta, a nadam se da će i Ceste FBiH početi s odabirom izvođača radova, kao i skorom početku radova na izgradnji nove prometnice.

Epidemija koronovirusa, bez sumnje, imala je utjecaja na egzistenciju mnogih Kiseljačana. Koliko ih je ostalo bez posla od izbijanja pandemije, kad očekujete povratak na broj radnih mjesta prije izbijanja epidemije i ima li trenutačno projekata čije realiziranje će pozitivno utjecati na gospodarsku sliku Kiseljaka?

Na početku izbijanja epidemije bez posla je ostalo 287 Kiseljačana. Njih 200 u međuvremenu se vratilo na posao, a vjerujem da ćemo krajem godine imati broj zaposlenih jednak broju prije početka epidemije. Što se novih radnih mjesta tiče, najviše očekivanja imamo od radne zone Dugo Polje u Brestovskom. Ta očekivanja temeljimo na dogovorima s investitorima koji su sklopljeni prije epidemije, a koje je epidemija zaustavila. Prema našim saznanjima, ti dogovori bit će realizirani čim se za to stvore uvjeti, a ono što investitorima nudimo u radnoj zoni Dugo Polje je kompletna infrastruktura potrebna za rad i otpočinjanje posla. Njezinom izgradnjom općinske vlasti dale su doprinos oživljavanju radne zone, u interes investitora ne sumnjamo, ali valja nam sačekati da se stanje s epidemijom smiri i da se počne s obećanim, a vjerujem, i novim investicijama kojima ćemo otvoriti nova radna mjesta.

Kao ni druge sredine u BiH, Kiseljak nije imun na problem odlaska, posebice mladih. Što općinske vlasti mogu i čine kako bi ga barem ublažile jer, očigledno, ovaj proces nemoguće je zaustaviti?

Kao što ste kazali, problem odlaska zajednički je problem svih sredina u BiH, pa tako i Kiseljaka. Ono što možemo i radimo na tome je osigurati što bolje uvjete ostanka, posebice mladim obiteljima s djecom. Uz stipendiranje studenata, projekt koji se godinama realizira, tu su i brojni drugi sadržaji kojima pokušavamo zadržati mlade, pokušavajući im osigurati i više radnih mjesta, ali i drugih sadržaja.

Kiseljak je posljednjih godina, a vi ste dugogodišnji načelnik, prepoznatljiv po projektima kojima je posebno središte grada urbanizirano. Grad se širi, uz nove stambene zgrade, prometnice, u planu je izgradnja zone sporta i rekreacije. S obzirom na projekte urbanizacije, možemo li očekivati inicijativu o promjeni statusa iz općine u grad?

Sve što smo dosad uradili i što ćemo uraditi na urbanizaciji općinskog središta Kiseljaka vodi samo k jednom, a to je da općinsko središte postane Gradom. Plan je da 2022. godine Općinsko vijeće Kiseljak pokrene inicijativu o proglašenju Kiseljaka Gradom.

Kakvu viziju razvoja Kiseljaka kao dugogodišnji načelnik imate. Koje potencijale razvijati i u kojem smjeru vidite razvoj ove srednjobosanske općine?

Vizija budućnosti je da Kiseljak uistinu postane mjesto ugodnog življenja, što podrazumijeva sve sadržaje koji će ugodan život omogućiti svim žiteljima Kiseljaka. I na koncu – svim Kiseljačankama i Kiseljačanima čestitam 776. rođendan naše općine!

( večernji.ba )