Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine na čelu sa predsjednikom Dr.sc. Vjekoslavom Vukovićem je proteklih sedam dana svojim intenzivnim pregovorima, razgovorima i prijedlozima, u suradnji sa istovjetnim komorama u regionu i unutar Bosne i Hercegovine, višekratno upozoravala na problem lanaca snabdijevanja, koridore za prometovanje određenih roba, kako BiH ne bi ostala bez potrebnih namirnica, repromaterijala, medicinskih sredstava i drugo, te kako bi naše proizvedene robe našle izlaz na europska i druga tržišta.

U nastavku slijedi pregled realiziranih akivnosti sa prijedlogom mjera.

1. Inicijativa za sastanak vezano za uticaj proglašene pandemije koronavirusa upućena Ministartsvu prometa i komunikacija12.03.2020. godine.
Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je zaprimila i prima veliki broj upita od bosanskohercegovačkih cestovnih prijevoznika i izvoznika o novonastaloj situaciji sa širenjem Corona virusa (COVID-19), koja je od strane Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) proglašena pandemijom, a s ciljem dobijanja odgovora o postupanju firmi koje se bave međunarodnim cestovnim prijevozom putnika i roba.

Svjedočimo nizu donesenih mjera radi sprječavanja i suzbijanja bolesti izazvanih novim koronavirusom (COVID – 19) od strane država u okruženju kao i Bosne i Hercegovine, preko svojih nadležnih tijela za suzbijanje i borbu protiv širenja koronavirusa (COVID – 19).
Mjere i preporuke imaju višestruk značaj za bosanskohercegovačke kompanije koje se bave cestovnim prijevozom. Prvenstveno kao društveno odgovorne kompanije ima se za cilj smanjiti rizik mogućeg širenja virusa u skladu sa mjerama i preporukama nadležnih zdravstvenih tijela na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, a nakon toga voditi odgovorne aktivnosti u cilju održanja likvidnosti firmi u nadolazećim danima dok traje pandemija Corona virusa (COVID-19).
Firme koje se bave cestovnim prijevozom putnika i roba su već suočene sa gubicima zbog zatvaranja granica država pogođenih ovom pandemijom, posebno imajući u vidu karakter ove grane privrede, koja je prva na udaru zbog restrikcija ili onemogućavanja kretanja ljudi i dobara. Također, trenutno je niz nepoznanica između ostalih na koji način će se odvijati redovan međunarodni linijski prijevoz imajuću u vidu obaveze održavanja linija, iako za to trenutno ne postoji ni minimum uslova, kojim pravcima transportovati robu u slučaju da je imate kome i isporučiti, zadržavanju vozača koji se nakon obavljenih prijevoza vraćaju u državu itd.
S tim u vezi upućena je inicijativu za sastanak sa ministrom i zamjenikom ministra kako bismo u što kraćem mogućem vremenskom roku došli do određenih mjera, preporuka za ublažavanje novonastale situacije, te iznašli prijedloge modela moguće pomoći firmama koje se bave cestovnim prijevozom, kako bi u što manjoj mjeri smanjili gubitke koje donosi situacija oko pandemije koronavirusa (COVID – 19).
2. Inicijativa za sastanak upućena Agencijima za bankarstvo FBiH i RS 12.03.2020. godine

Uzimajući u obzir ujedno i saniranje posljedica VTK je predložila sastanak s Agencijama za bankarstvo jer imamo saznanja da primjerice, Unicredit banka u Italiji, vidljivo na njihovoj web stranici, zemlji koja je trenutno najviše pogođena ovim virusom, nudi punu podršku kompanijama koje su od strane italijanskih nadležnih organa identificirane kao pogođene virusom COVID-19, te će njima ponuditi specijalne „hitne pakete“ koji uključuju:

– Šestomjesečnu suspenziju plaćanja kredita za kompanije koje posluju u područjima pogođenim virusom COVID-19,
– Prolongiranje kredita za uvezenu robu do 120 dana u slučaju neprijema zbog razloga povezanih sa COVID-19,
– Odobravanje kreditnih linija za likvidnost u trajanju do 6 mjeseci.

Htjeli smo provjeriti da li već postoje slične povlastice za bosanskohercegovačka preduzeća, te ukoliko ne, da li se razmatra mogućnost uvođenja ovakih mjera podrške, posebno za kompanije iz sektora prijevoza putnika i tereta, kao i ostalim izvoznicima koji su prema prvim preliminarnim pokazateljima najviše pogođeni ovom pandemijom?

S tim u vezi, zamolili smo za jedan zajednički sastanak na gore navedenu temu, ili pravovremene odgovore.

3. Informacije o režimima obavljanja prijevoza sa drugim državama tražene od Ministarstva prometa i komunikacija BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH12.03.2020. godine
U vrijeme donošenja različitih mjera za sprečavanje širenja virusa Covid-19 u velikom broju država, sve je više upita uvoznika, izvoznika i prijevoznika u kojima se traže zvanične informacije o uvjetima

pod kojima je moguće obaviti prijevoz robe ili putnika u/iz neke države ili tranzitirati sa robom ili putnicima. Od velike važnosti su jasne i blagovremene, službene informacije ove vrste koje se odnose na Republiku Srbiju, Republiku Hrvatsku, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, jer su nedostupne, ali i ažurirane informacije i ovih i iz drugih država.
Obzirom na nadležnost Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine tražene su informacije o navedenom.
4. Poduzimanje žurnih mjera vezano za COVID-19, s ciljem pružanja potpore gospodarstvu upućeno VM, MVTEO, MVP, MPK, MFT, te vladama RS, FBiH i Brčko distrikta 13.03.2020. godine
U vezi s novonastalom situacijom vrlo složenog i otežanog ostvarivanja vanjskotrgovinskog prometa gospodarstvenika s teritorije Bosne i Hercegovine, vezano za COVID-19, apelirali smo na sve nadležne institucije da se što žurnije uspostave tzv. krizni stožeri koji bi se fokusirali na probleme s kojima se suočavaju gospodarstvenici u Bosni i Hercegovini, a koji zahtijevaju koordinirane i efikasne mjere.

Naime, dosadašnji krizni stožeri su individualni i nekoordinirani, a koji malo ili nikako uključuju eksperte iz gospodarstva.

Vanjskotrgovinska komora BiH raspolaže informacijama da su tvrtke angažirane na poslovima vanjskotrgovinskog prometa kako roba tako i usluga, imaju višestruke izazove pred sobom: vrlo otežan lanac snabdijevanja, ugrožen izvoz, a samim tim i likvidnost vezanu za naplatu od inozemnih partnera, te je u pojedinim sektorima proizvodnja već počela da se svodi na minimum.

Obzirom da je trenutno teško izvršiti procjenu nastalih šteta ili eventualnih budućih problema, VTK BIH je u cilju prevazilaženja problema informiranosti napravila široki informativni blok s vrlo aktualnim i trenutno dostupnim informacijama za prijevoznike i sve ostale poduzetnike (www.komorabih.ba).

Prateći dosadašnja iskustva zemalja u okruženju koje su pogođene COVID-19 virusom, a koje se većim dijelom sastoje od:

 zdravstvene zaštite uposlenika,
 uspostavi sustava direktnog izvještavanja kontakt točaka ili kriznih stožera o problemima nastalih u njihovom poslovanju i na terenu,
 stabiliziranje lanaca snabdijevanja po modelu osiguravanja koridora za tranzit i transport roba vezanih za snabdijevanje repromaterijalima, kao i izvoz već naručenih roba,
 rad na adekvatnom marketinškom odnosu prema kupcima prema očekivanim zahtjevima potrošača (potrebe za određenim robama),
 napose odnos bankarskog sektora prema gospodarstvenicima u Bosni i Hercegovini, u smislu suspendiranja rata kredita, produženja rokove otplate kredita, rokova plaćanja dugova, te izrade mjera pogodnijih kreditnih linija za gospodarstvenike pogođene ovom krizom.
 Odnos domaćeg institucionalnog financijskog sektora, kako bi se žurno donijele mjere za ublažavanje posljedica nastalih u poslovanju tvrtki u vanjskotrgovinskom prometu, kao što su: odgođeno plaćanje kredita, poreza, doprinosa, PDV i akciza i slične mjere, uzimajuću u obzir efekat „VIŠE SILE“.

Obzirom da ove implikacije koje se odnose na saniranje posljedica posebno u financijskom segmentu spadaju u nadležnost entiteta, iste je potrebno razraditi i usuglasiti s nadležnim entitetskim tijelima.

Svjesni sveopće situacije smatramo da, kada je u pitanju gospodarstvo u BiH, ima sve elemente krize, te zahtijeva krizno upravljanje i krizno komuniciranje, a o čemu se konačna odluka možete donijeti u što kraćem roku, naravno vodeći računa da su u ovoj komunikaciji nužno potrebna angažiranja eksperata iz oblasti gospodarstva, kao i poduzimanje adekvatnih ili pobrojanih mjera.

Uzimajući u obzir ozbiljnost situacije u BiH i na globalnoj razini, kao medicinsko-zdravstveni problem s enormnim posljedicama na gospodarstvo, financijsku stabilnost i održivost institucija u BiH, kao i neizvjesnost trajanja istih, ovaj dokument je upućen kao apel Vijeću ministara BiH.

5. Poduzimanje žurnih mjera vezano za COVID-19, s ciljem pružanja potpore gospodarstvu, upućeno Hrvatskoj gospodarskoj komopri 13.03.2020. godine (VM, MVTEO, MPK, MVP, GP, te vlade RS, FBiH i BD obavještene o ovom dopisu)

U vezi s novonastalom situacijom vrlo složenog i otežanog ostvarivanja vanjskotrgovinskog prometa gospodarstvenika s teritorije Bosne i Hercegovine, vezano za COVID-19, apelirali smo na sve nadležne
institucije da se što žurnije fokusiraju na probleme s kojima se suočavaju gospodarstvenici u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj, a koji zahtijevaju koordinirane i efikasne mjere.

Hrvatska gospodarska komora je zamoljena da se kod svojih nadležnih tijela Vlade Republike Hrvatske i nadležnih institucija Europske unije založi za eventualnu uspostavu koridora za transport roba i usluga kroz Republiku Hrvatsku, u slučaju pogoršanih okolnosti vezanih za COVID-19.

Također smo promišljanja da bi privremena odluka o razdvajanju kategorija graničnih prijelaza na robni i putnički, u ovom trenutku rasteretilo pritisak na pojedine granične prijelaze, te ubrzalo promet roba, u smislu da osiguramo određene granične prijelaze samo za promet roba i tereta.

6. Privrednim komorama prdložene zajedničke inicijative:

NAPUTAK ZA VOZAČE I PRIJEVOZNIKE (dostavljeno privrednim komorama Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Makedonije), kako bi se u slučaju pogoršane epidemiološke situacije, na restriktivnim listama za prijevoznike većine zemalja našla i Bosna i Hercegovina. U cilju prevazilaženja i ovog problema predlažemo:

I NAPUTAK ZA VOZAČE I PRIJEVOZNIKE

1. Vozač teretnog vozila izuzet je od ograničenja koja se odnose na građane, ali je dužan pri ulasku u Bosnu i Hercegovinu poštivati mjere koje predstavljaju samoizolaciju, na način da na mjestu utovara

ili istovara, koristeći zaštitnu opremu (kapa, rukavice i maska), preda dokumentaciju ukoliko nije predviđena elektronska dostava. Zatim otvara utovarni prostor (ceradu, vrata furgona ili hladnjače), izmjesti se na sigurnu udaljenost i prati tijek utovara/istovara.
2. Nakon utovara, zatvara utovarni prostor i bez ikakvog kontakta sa ljudima kreće na put, a sve fizioloske potrebe vrši na odmaralištima uz mjere zaštite sebe i drugih, koristeći sredstva zaštite i dezinfekcije, te prijevoz obavlja uz poštivanje Zakona o mobilnim radnicima.
3. Nakon istovara, zatvara utovarni prostor i bez ikakvog kontakta sa ljudima poštuje mjere zaštite i samoizolacije u vozilu ili u mjestu boravka, do narednog termina utovara.
4. Za tranzit teritorije Bosne i Hercegovne, koristi se najkraći put do izlaznog graničnog prijelaza, bez nepotrebnog zadržavanja i kontakta sa ljudima, uz sve mjere zaštite sebe i drugih, uz primjenu i mjere samoizolacije u vozilu.
5. Zadržavanje na graničnim prijelazima mora biti svedeno na minimum bez izlazaka iz vozila.
6. Poslodavci su dužni vozaču obezbjediti zaštitnu opremu, sredstva za dezinfekciju i po mogućnosti hranu i vodu.
7. Prilikom dolaska na odmor u svoje boravište, ukoliko netko od članova obitelji ili sam vozač ima sumnju na COVID-19, javlja se u zdravstvenu ustanovu prije narednog puta.

II INICIJATIVA ZA MEĐUSOBNO PRIZNAVANJE MEDICINSKIH DOKUMENATA:

Pored navedenog, predlažemo i da se nadležnim organima država regiona, uputi i zajednička inicijativa za međusobno priznavanje medicinskih dokumenata (nalaza) zvaničnih kliničkih centara (samo za

vozače), kao posljedica testiranja na COVID-19“, kako bi vozači, i drugi uposlenici, primjerice monteri isl, mogli ulaziti u zemlje i odraditi ugovorene poslove.

III INICIJATIVA ZA PREKATEGORIZIRANJE GRANIČNIH PRIJELAZA, na ograničeni period, tj. Razdvajanje prijelaza na one za robno-teretni a posebno za putnički promet, kako bi se rasteretio pritisak na iste i olakšao protok roba.

7. Prijedlog mjera iz turističkog sektora

Turistički sektor na prvo mjesto stavlja ljude i njihovu dobrobit. Kao agencija Ujedinjenih naroda koja doprinosi turizmu održivom razvoju, UNWTO je objavio zajedničku izjavu sa WHO, vodećom agencijom UN-a za globalni odgovor na COVID-19. Obje organizacije pozivaju na odgovornost i pojačanu koordinaciju kako bi se osiguralo da se zdravstvene mjere provode. Nadalje, odgovor turizma mora biti odmjeren i dosljedan, proporcionalan prijetnji javnom zdravlju i na temelju lokalne procjene rizika.
Turistički sektor trenutno je jedan od najteže pogođenih sektora gospodarstva izbijanjem COVID-19, s utjecajem na ponudu i potražnju putovanja. S obzirom na promjenjivu prirodu situacije, prerano je procijeniti puni utjecaj COVID-19 na međunarodni turizam. Za svoju početnu procjenu, UNWTO uzima referentni scenarij SARS-a iz 2003. godine, uzimajući u obzir veličinu i dinamiku globalnih putovanja i trenutnih poremećaja, zemljopisno širenje COVID-19 i njegov potencijalni gospodarski utjecaj:

– UNWTO od danas procjenjuje da bi svjetski dolazak turista u 2020. mogao pasti između 1% i 3%, što je pad od predviđenog rasta od 3% do 4% početkom siječnja 2020. godine.

– To bi moglo dovesti do gubitka od 30 do 50 milijardi američkih dolara potrošnje od strane međunarodnih posjetitelja (međunarodni primici od turizma).

– Do sada se očekuje da su najviše pogođeni Azija i Pacifik (pad od 9% do 12% u međunarodnim turističkim dolascima, što je pad od rasta od 5% do 6% početkom siječnja 2020)
– Procjene za ostale svjetske regije trenutno su preuranjene s obzirom na brzo razvijajuću situaciju.
Očekuje se da će mala i srednja poduzeća (koja čine oko 80% turističkog sektora) biti posebno pogođena. To bi moglo utjecati na milijune sredstava za život u cijelom svijetu, uključujući ranjive zajednice koje se oslanjaju na turizam kao na poticaj njihovog razvoja i ekonomske uključenosti. Zbog svoje gospodarske prirode i dubokog društvenog otiska, turizam ima ulogu pomaganja pogođenim društvima i zajednicama u rastu i stabilnosti. Tijekom godina, sektor je kontinuirano dokazao svoju otpornost i sposobnost, ne samo da se uspio odbraniti kao sektor, već i da vodi širi ekonomski i društveni oporavak. To ovisi o adekvatnoj političkoj podršci i priznanju.
U ovom kontekstu UNWTO poziva na:
– financijsku i političku potporu za mjere oporavka usmjerene na sektor turizma u najugroženijim zemljama;
– mjere oporavka i poticaji koji se planiraju i provode u koordinaciji s međunarodnim razvojnim i donatorskim organizacijama; i
– turistička podrška koja će biti uključena u šire planove oporavka i akcije pogođenih Kao i do sada, UNWTO će pružiti smjernice i podršku za mjere oporavka svojih članova, privatnog i javnog turističkog sektora, uključujući organizatore turističkih događanja i sajmova.
U prostorijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine održana je, 09.03.2020. u 11:00 h 3. sjednica Odbora Grupacije turizma i ugostiteljstva. Na sastanku je pored redovnih tema razgovarano o situaciji oko koronavirusa.
Članovi Odbora su istaknuli kako se turistički djelatnici susreću s velikim problemima. Na turizam se stavlja naglasak, kako je kazano na sastanku, iako to nije jedina gospodarska grana, sve su jednako važne i relevantne sa svojim doprinosima. Međutim turizam ima jednu dodatnu osjetljivost na globalne poremećaje. Poznato je da su jako bitna tržišta za ovu granu gospodarstva Kina, Južna Koreja, Japan, Francuska, Njemačka, Italija, Slovenija i Hrvatska.
Danas smo u situaciji kada su potpuno otkazani dolasci turista iz navedenih zemalja. Otkazani su svi znanstveni skupovi i međunarodne konferencije. Broj otkazanih noćenja se kreće:
– ožujak oko 210 000 noćenja
– travanj oko 300 000 noćenja
– svibanj oko 350 000 noćenja

Radi svega navedenog Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine upozorava da svi trebaju biti svjesni i činiti sve što je moguće da se eventualni negativni efekti na turizam što više umanje u nastavku krize oko koronavirusa.

Neke od mjera koje predlaže Vanjskotrgovinska komora su:
– Beskamatnih pozajmica turističkim agencijama, hotelijerstvu za tekuću likvidnost sa grejs periodom otplate kao i odgođeno plaćanje prema finansijskim institucijama (krediti) najmanje do 15.4. do kada očekujemo nove informacije o situaciji na zdravstvenom planu;

– Odgađanje plaćanja poreza i doprinosa, tokom proglašenog kriznog perioda, za sve zaposlene u agencijama, hotelijerstvu i putničkom transportu koji su zasnovali radni odnos minimalno u prethodnoj godini (2019.) kao i obaveze zaposlenih prema bankama (licni krediti) takođe najmanje do 15.4. 2020. godine;
– Banke trebaju osigurati potrebnu likvidnost svim tvrtkama koje se suoče sa problemima. U tom bi smjeru vlada mogla osigurati ciljane kreditne garancije kako bi se pokrile kratkoročne potrebe za likvidnošću poduzeća.
– Što se tiče turističkih poduzeća, smanjenje troškova električne energije koja zajedno s platnim spiskom čini najveći dio troškova tih poduzeća, posebno hotela.
– produljenje roka za podnošenje poreznih prijava, jer se mnogi računovodstveni / porezni uredi ne mogu pridržavati rokova zbog izostanka svojih zaposlenika s posla.

8. Usklađivanje propisanih mjera

Uzimajući niz mjera propisanih od strane entitetskih Vlada i njihovih resornih tijela, a koje dovode i do različitosti postupanja na terenu, u smislu izdavanja naredbi o samoizolaciji iako nisu striktno propisane za vozače, zbog postulata kabinske samoizolacije,upućen je akt Ministarstvu civilnih poslova koje treba poraditi na istome. Upravo ove različitosti dovode do zabune u postupanju i krivog informiranja.

9. Inicijativa za međunarodno priznavanje zdravstvenih dokumenata

Slijedom više zahtjeva kompanija koje su dužne u Bosni i Hercegovini poduzeti naručene i ugovorene poslove koji se tiču instaliranja opreme, kontrole tehnika, remonta i drugih aktivnosti, a koje prema naputcima entitetskih Ministarstava zdravlja ne mogu u adekvatnim

vremenskim rokovima ispuniti ugovorene obveze, upućena je inicijativa Minstarstvu civilnih poslova BiH da, u suradnji sa entitetskim Ministarstvima zdravlja, te u suradnji sa nadležnim istovjetnim tijelima susjednih država, pokuša ishoditi međunarodno priznavanje zdravstvenih dokumenata i prateće medicinske dokumentacije o testiranju na COVID-19.

Kao druga varijanta predloženo je propuštanje istih osoba uz predočeni ugovor i poimenični popis istih, ovjeren od strane kompanije naručitelja posla, a da se o trošku kompanije testiraju po ulasku u BiH i pristupe naručenim radnim aktivnostima.

10. Rješavanje problema tvrtki koje posluju u Njemačkoj, na osnovu Međudržavnog Sporazuma između Bosne i Hercegovine i SR Njemačke o zapošljavanju BH poduzeća u SR Njemačkoj na temelju ugovora o izvođenju radova

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora je zaprimila veliki broj upita bosanskohercegovačkih tvrtki koje rade na osnovu detašmana u SR Njemačkoj. Naime, radnici koji u ovom trenutku rade na realizaciji ugovorenih poslova imaju ograničeno vrijeme boravka i rada u Njemačkoj,a sve prema propisanim procedurama. Na realiizaciji ugovorenih poslova u Njemačkoj uposleno je oko 2.000 radnika. Od tog broja 1.334 dozvole raspodjelom pripadaju Federaciji Bosne i Hercegovine a 666 dozvola tvrtkama iz Republike Srpske.
Prema informacijama koje dobivamo od naših gospodarskih subjekata,a sve zbog veoma dinamičnog širenja virusa COVID 19, radi uvođenja privremenih mjera zaštite Odjel za vize Njemačke ambasade u Sarajevu će biti zatvoren od utorka,17.03.2020.godine zaključno sa petkom, 03.04.2020.godine.
Radnik se nakon provedenih 9 mjeseci u Njemačkoj mora vratiti u Bosnu I Hercegovinu i pauzirati 3 mjeseca, a po isteku pauze moguće ga je ponovo vratiti na rad u Njemačku ili nakon 2 godine rada pauzira 2 godine.
Obzirom na aktuelnu situaciju, tehnički je neizvodivo da se osigura zamjena radnika na aktivnim gradilištima, pa s ciljem prevazilaženja problema, prijedloženo je da se posredstvom nadležnog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Njemačkog ministarstva za rad i socijalnu politiku osigura prevazilaženje nastalih problema.
Također, termini koji su bili dodjeljeni za apliciranje za vizu u periodu kad je zatvoren odjel za vize su stornirani, što znači da će termini firmama propasti, i biti će izuzetno otežano upućivanje novih radnika na projekte u Njemačkoj.
Prijedlozi za rješavanje novonastale situacije su:
1. Agencija za rad u Njemačkoj (Bundesagentur fuer Arbeit) bi trebala da omogući već odaslanim radnicima, koji navršavaju 9 mjeseci ili 2 godine rada u Njemačkoj da produže radne dozvole i boravak, a koji bi po važećoj proceduri trebali napustiti Njemačku.

2. Za sve odaslane radnike koji su na Schengen vizama, da se omogući produženje vize u nadležnoj službi za strance u Njemačkoj, bez obaveze da napuste zemlju i prave pauzu od 3 mjeseca.
3. Da Njemačka ambasada u Sarajevu postavi u prioritet dodjelu termina za dobijanje viza za detaširane radnike.
Uzimajući u obzir ozbiljnost situacije, kao i neizvjesnost trajanja iste, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa upućena je urgencija za rješavanje navedenog problema.

11. Izdavanje viza za radnike koji po osnovu Međudržavnog sporazuma o detašmanu
izvode radove u SR Njemačkoj

Ambasadi Savezne Republike Njemačke upućena je molba da se razmotri kategorija detaširanih radnika i zadrži privilegiran status kod dobijanja termina za vize.
Razlog obraćanja je problematika storniranih termina za kategoriju detaširanih radnika, slijedom čega će biti blokiran kompletan proces izvođenja radova po osnovu detašmana u SR Njemačkoj.
VTK/STK BiH je apelovala da se, kada to prilike budu dozvoljavale i odjel za vize nastavi sa radom, već dodjeljeni termini detaširanim radnicima automatizmom ponovo dodijele.

12. Preporuke Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana

U nastavku su identifikovani problemi sa kojima se suočavamo u 6 članica CEFTA na Zapadnom Balkanu (ujedno i članica KIF ZB6):

 Dnevno se dobija izveštaj od Milšpeda o stanju na prelazima gdje su njihovi vozači tog dana bili, to se prosleđuje dnevno i CEFTA Sekretarijatu.
 Kompanije ukazuju na velike zastoje na graničnim prelazima ka Sloveniji i Hrvatskoj, što se odražava na snabdevanje repromaterijala i sirovine – iz komore Makedonije na primer, ukazuju da kamion od Slovenije putuje više od 7 dana.
 Predlažemo brže sprovodjenje carinskih postupaka, da se uvede rad svih otvorenih graničnih prelaza 24/7. U ovom trenutku je ključna prohodnost, naravno uvažavajući uslove i mere koje se uvode za vozače kamiona (naravno i za posade brodova, železnica, u avio saobraćaju ali će se nadalje pisati samo vozača).
 Podržavamo uspostavljanje prioritetnih zelenih koridora za najneophodnije proizvode (hrana, lekovi i medicinska oprema), i predlažemo da se ovaj princip proširuje, komore svih šest država mogu dostaviti prijedlog drugih proizvoda koji bi se uključili na ovu listu.
 Predlažemo dalje usaglašavanje propisa za prelazak granica vozača. Uvesti jasna pravila, usaglašena u što većoj meri, koordinisati da se pored objave na nacionalnim sajtovima odluke i uputstva objavljuju na jednom mestu (možda CEFTA portal, mi bismo taj link stavili na wb6cif sajt i nacionalne sajtove komora).
 Transportne kompanije prijavljuju da su vozači u panici zbog čestih promjena režima i odbijaju da voze, pa bi bilo dobro da se i javno promoviše da su bezbjedni i da neće imati problema niti se suočiti sa kaznama ili karantinom prilikom isporuka u druge države.
 U ovom trenutku ujednačavanje pravila je najviše potrebno za prelazak vozača i pravila zdravstvene i sanitarno-higijenske zaštite na granicama. Ističemo primer S. Makedonije gde je karantin najpre propisan kao obavezan i za vozače kamiona, pa je nakon intervencije i objašnjavanja da sa takvim pristupom neće biti vozača na raspolaganju, država je prihvatila da ih isključi iz režima karantina ali im se traži posebna potvrda od Državnog sanitarnog inspektorata, gdje u praksi postoji zastoj kod izdavanja tih dozvola.
 Po pitanju jednoobrazne primjene u okviru jedne zemlje, uočavamo problem u tumačenju donetih odluka, tj. na nivou država ista odluka se ne tumači na isti način na različitim prelazima. Npr. u Srbiji je više puta menjana Odluka o proglašenju bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 zaraznom bolešću u dijelu koji se tiče izuzetka za karantin. Usled tih izmjena odluka se ne primjenjuje na isti način na svim graničnim prelazima u Srbiji, slično je i u BiH, CG i S. Makedoniji.
 Ovo će se vremenom popravljati, iz dana u dan vidimo bolju koordinaciju, ali smo prethodnih dana dobijali dosta prijava da se vozačima kamiona izdaju rješenja o karantinu ili da im se onemogućava prelazak.
 Predlažemo da se na nivou CEFTA u koordinaciji sa carinama i graničnom policijom ide ka uspostavljanju sličnog principa kao u EU (uz uvažavanje objektivnih razlika) – da se ide ka zatvaranju i jačoj kontroli spoljnih granica a da se unutar CEFTA regiona uspostave posebne mjere zaštite i bezbjednosti koje bi bile jednoobrazne i tako formulisane da u što većoj mjeri protok robe ostane normalan.
 Vidimo kao problem buduće normalno funkcionisanje proizvodnje i prometa u nekim oblastima koje zahtevaju specijalizovane usluge, odnosno slanje obučenih radnika iz jedne zemlje u drugu koji obavljaju visoko specijalizovane poslove, instalaciju i održavanje opreme i slično.
 Predlažemo da se na nivou CEFTA uspostavi mehanizam izdavanja posebnih dozvola za one radnike koji se upućuju u drugu članicu u sklopu redovnih aktivnosti održavanja postrojenja, instalacije opreme, popravki, obavljanja specijalizovanih poslova. Dozvole bi bile uslovljenje strogim nadzorom i praćenjem tih radnika. Isti režim bi se uveo i ka radnicima iz EU, uz iste uslove i procedure.
 Registrovali smo i krajnje specifičan problem prenosa akciznih markica za cigarete iz BiH u Srbiju. U redovnim okolnostim, imajući u vidu vrednost pošiljki, Securitas BH preuzima pošiljku i negde u okolini granice se nalazi sa vozilom iz Securitas SRB, koji preuzima pošiljku i pod pratnjom je vozi u Niš (konkretan slučaj prijavljen od Phillip Morris International). U trenutnim okolnostima, nije moguće da vozilo Securitas BH pređe u Srbiju bez da budu upućeni u karantin, i obratno. Predlog je da se u ovim, veoma specifičnim, situacijama omogući da se dva vozila susretnu na medjudržavnom prostoru i razmene isporuku, uz poštovanje pravila bezbednosi koji bi isključio kontakt izmedju dve posade.

13. Besplatno izdavanje potvrde o višoj sili

Vis Maior potvrda je dokument – ovjera, koja služi da se zbog objektivnih razloga (vremenske nepogode, redukcije energenata, zemljotres, itd.), privremeno ili trajno, obesnaži obaveza proistekla iz ugovornog odnosa.
Ova potvrda omogućava tvrtki da svojim poslovnim partnerima dokaže nemogućnost poštivanja ugovorenih obaveza iz objektivnih razloga – odnosno iz razloga na koje ona nije mogla uticati i koje nije mogla predvidjeti.
Da bi VTK BiH izdala ovakvu Potvrdu o višoj sili, potrebno je:
1. Dostaviti pisani zahtjev na memorandumu kompanije. U zahtjevu se moraju navesti: konkretni podaci o usluzi/proizvodu koji nije mogao biti realiziran radi „više sile“, broj ugovora na koji se odnosi nemogućnost ispunjenja obaveza, naziv robe koja je trebala biti isporučena, rok isporuke i područje/mjesto na kojoj se dogodila „viša sila“.
2. Potvrdu iz točke 1. ovog uputstva ovjerava potpisom i pečatom ovlaštena osoba u Sektoru za javna dokumenta Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (čiji je potpis deponovan kod nadležnih organa).
Kao vid podrške privrednim subjektima Komora potvrdu izdaje besplatno.

14. Upitnik o poteškoćama u poslovanju izazvanim koronvirusom

Prema preliminarnim rezultatima ankete Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine o poteškoćama u poslovanju uzrokovanim širenjem koronavirusa, poteškoće u poslovanju ima 90% kompanija od njih 326 koje su ispunile upitnik Komore u proteklih sedam dana.
Od ukupnog boja anketiranih, njih 326, učestvovalo je najviše kompanija iz prerađivačke industrije i drugih uslužnih djelatnosti, te kompanija koje se po broju zaposlenih ubrajaju u srednja preduzeća.
Čak 90% ispitanih kompanija je navelo da osjeća posljedice uzokovane koronavirusom, a 70% je odgovorilo da posljedice osjeća i kod izvoza i kod uvoza.
Vrijednost štete nastale od početka širenja virusa najveći broj kompanija samoprocjenjuje na iznos od 50.000-100.000 KM.
Napomena: Određeni broj kompanija je upitnik popunio kada je bilo značajnih zastoja u transportu roba, dok su drugi popunjavali odkako ima blagih pomaka u transportu.

15. Upitnik o stanju/nedostatku repromaterijala i sirovina

Prema preliminarnim rezultatima ankete o stanju sirovina/repromaterijala u kompanijama, koju sprovodi Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Privrednom komorom Republike Srpske, Privrednom/Gospodarskom komorom Federacije BiH i Privrednom komorom Brčko Distrikt, najveći broj kompanija ima zalihu sirovina/repromaterijala za jedan mjesec.
Anketni upitnik, koji je kreiran s ciljem evidentiranja, između ostalog, stanja sirovina/repromaterijala i zaliha u Bosni i Hercegovini te teškoća kod spoljnotrgovinskog prometa roba i usluga, za jedan dan su popunile 172 kompanije, a najviše iz metaloprerađivačkog sektora, te drvne i prehrambene industrije.
Najveći broj kompanija, koji je dostavio odgovore tokom jednog dana, naveo je da proizvodi finalne proizvode, a sirovine uvozi direkno od dobavljača iz inostranstva, a među tri vodeće zemlje uvoza sirovine/repromaterijala su Italija, Srbija i Hrvatska.

16. Inicijativa za izmjenu termina zaprimanja i objave prijedloga međuentitetskih redova vožnji
U skladu sa članom 4. stav (3) Pravilnika o postupku usklađivanja i registracije redova vožnje, načinu i postupku izdavanja dozvole i obrascu dozvole („Službeni glasnik BiH”, broj: 7/18), definisano je da Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine prijedloge međuentitetskih redova vožnji zaprimljene od 1. do 30. aprila tekuće godine, objavljuje na službenoj internetskoj stranici najkasnije do 15. maja tekuće godine.
Obzirom na novonastalu situaciju proglašenjem pandemije korona virusa (COVID-19), te obavezu prijevoznika da se pridržavaju svih mjera koje su donijele nadležne institucije Bosne i Hercegovine u cilju sprečavanja širenja koronavirusa, Ministarstvu transporta i komunikacija predloženo je da donesete Odluku o prolongiranju rokova za zaprimanje i objavu prijedloga međuentitetskih redova vožnje za 2020. godinu, na sljedeći način:
Da se prijedlozi međuentitetskih redova vožnje, za 2020. godinu, dostavljaju Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine, u periodu od 1. septembra do 30. septembra 2020. godine, a objavljuju najkasnije do 15. oktobra 2020. godine.
Ukoliko se prihvati prijedlog Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, za izmjenu termina zaprimanja i objave prijedloga međuentitetskih redova vožnje, objava prijedloga međuentitetskih redova vožnje zaprimljenih u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine u periodu od 1. septembra do 30. septembra 2020.godine, obavila bi se u gore navedenim terminima zajedno sa prijedlozima međunarodnih redova vožnje.
Imajući u vidu sve gore navedeno, zamolili smo za hitnu uputu o postupanju sa prijedlozima međuentitetskih redova vožnje, kako bismo prevazišli novonastalu situaciju, što je svakako u interesu prijevoznika Bosne i Hercegovine.

17. Obavijest Eurokomori
Kao pridružena članica Eurokomore, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je obavijestila članice Eurokomore o svojim preduzetim aktivnostima, te redovno prati sve aktivnosti ostalih članica.

18. Prijedlog za razmatranje smanjenja cijena električne energije za gospodarske subjekte
Uzimajući u obzir restrikcije i mjere koje su vlade Europskih država poduzele kao reagiranje na globalnu pandemiju Covid-19, potrošnja električne energije je u rapidnom opadanju.

Kao primjer dat je ispod dijagram pada potrošnje u Italiji (u % u poređenju sa 2019. godinom). Pad potrošnje (20% i više) odnosno njegove implikacije na cijene električne energije (posebno veleprodajne cijene) očito ima implikacije na, praktično, sve segmente gospodarstva i života općenito.

Takođe, veoma je bitan segment sigurnosti snabdijevanja potrošača, s obzirom na smanjenu potrošnju i sukladno tome izmijenjene tokove električne energije u visokonaponskoj interkonektovanoj mreži. Sukladno tome regulatorne agencije za električnu energiju u BiH (DERK, RERS, FERK) trebale bi, u okviru svojih nadležnosti, razmotriti implikacije ove situacije na sve segmente elektroenergetskog sektora u BiH uzimajući u obzir potrošnju, proizvodnju, sigurnost snabdijevanja kao i cijene električne energije, te o istom obavijestiti Vijeće ministara BiH.

Uzimajući u obzir postojeću situaciju, kao i situaciju na tržištu električne energije u smislu pada potražnje, te cijene iste, smatramo primjerenim razmotriti prijedlog o smanjenju cijene električne energije za gospodarske subjekte u BiH, a sukladno kretanju cijene iste na Europskoj razini.

Ova mjera bi zasigurno u postojećim okvirima otežanog poslovanja u BiH, dala znakovit doprinos, posebno industrijskim i proizvodnim postrojenjima, te na taj način olakšala stabilnost održavanja radnih mjesta.

Zamolili smo VM, MVTEO, MFT i MS Bosne i Hercegovine da sukladno nadležnostima, a u suradnji sa regulatornim tijelima u Bosni i Hercegovii razmotre predložene mogućnosti.

19. Inicijativa za izmjenama odluka o restriktivnim mjerama vezanim za kretanje u vrijeme policijskog sata

U vrijeme donošenja različitih mjera za sprečavanje širenja virusa Covid-19 u velikom broju država, a i kod nas, sve je više upita uvoznika, izvoznika i prijevoznika kojima se traže zvanične informacije o uvjetima pod kojima je moguće obaviti prijevoz robe i repromaterijala, kao i zahtjeva za preciziranje i doradu predloženih mjera.

S tim u vezi, molimo zamolili smo VM, MKT, MVTEO, MFT i MS Bosne i Hercegovine za žurno djelovanje na domaćem i međunarodnom planu:

1. na uspostavljanju tzv. „Zelenih koridora“ kroz sve države tranzita umjesto postojećih modela policijskih konvoja, uz smanjenje procedura na minimum i eliminiranje uskih grla izvan graničnih prijelaza poput tranzita bez plaćanja putarina (naknada za korištenje cesta i autocesta),
2. na donošenju odluke, po mogućnosti multilateralno, o privremenoj suspenziji odredbi koje propisuju radno vrijeme i vrijeme obaveznih odmora mobilnih radnika (vozača), budući da o njihovom kretanju i zadržavanju odlučuju organi država koji provode vlastite mjere.
3. na izuzimanju iz Odluke o zabrani kretanja vozača teretnih vozila i u vrijeme policijskog sata, pri dolasku na posao, odlasku sa posla do mjesta boravka i u toku upravljanja teretnim vozilima, uključujući i kretanje stranih teretnih vozila na teritoriji Bosne i Hercegovine u vrijeme policijskog sata,
4. na izuzimanju iz Odluke o zabrani kretanja drugih radnika u logističkom lancu u vrijeme policijskog sata, radi prijema ili isporuke robe,
5. na izuzimanju iz Odluke o zabrani kretanja organiziranog prijevoza radnika na posao i sa posla od uvedenih zabrana obavljanja prijevoza, kako proizvodni procesi ne bi bili dovedeni u pitanje
(rudari, radnici u prehrambenoj, metalnoj, drvnoj industiji i sl.), kao i drugih oblasti i sistema koji ne mogu opstati bez funkcioniranja navedenih (isporuka električne energije i sl.), ili modelom propisivanja posebnih iskaznica ili najava kompanija,
6. na harmonizaciji donesenih mjera na različitim nivoima u Bosni i Hercegovini, kako bi se održali lanci isporuke i proizvodni lanci.

20. Dopis međunarodnim donatorima
Uvažavajući aktivnosti koje organizacije i partneri/donatori već godinama sprovode na području Bosne i Hercegovine, s ciljem podizanja konkurentnosti privrednih subjekata u BiH, a u skladu sa novonastalom situacijom oko negativnih posljedica pandemije Covid-19 na BH ekonomiju, obratili smo im se sa prijedlogom da u okviru svojih projektnih aktivnosti razmotre sljedeće:
o Preduzimanje hitnih mjera u okviru relevantnih projekata i donatorskih sredstava kako bi se prije svega obezbijedila finansijska podrška za ublažavanje posljedica efekata pandemije prije svega na likvidnost privatnih subjekata u BiH;
o Da sa svojim donatorima, budući da to nije kratkotrajan proces, razmotre da za projekte koji su već u toku i/ili koji se planiraju, predefinišu projektne aktivnosti/očekivane rezultate grantova i sličnih projektnih aktivnosti, a sve sa ciljem ubažavanja posljedica po konkurentnost i izvozne kapacitete privrednih subjekata na području BiH.

S ciljem zastupanja interesa privrednika sa cijele teritorije Bosne i Hercegovine, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH, u skladu sa gore navedenim prijedlogom izraila je spremnost da pruži podršku u realizaciji predloženih koraka za dobrobit poslovne zajednice i ekonomije BiH. Dopis upućen svim međunarodnimdonatorima/projektima, UNDP, SVJETSKA BANKA, EVROPSKA KOMISIJA, EBRD , EU4BUSINESS, USAID, USAID SIDA FARMA II, USAID, WHAM PROJEKAT, GIZ, SIPPO PROJEKAT, SBA PROJEKAT – EDA BL, kao i ambasadama u BiH.

21. Inicijativa za žurnu primjenu usvojenih standarda Evropske komisije vezanih za Transportnu zajednicu
Uspostava zelenih traka (tranzitnih koridora) u zemljama Europske unije, kao i jasna uputstva za normalizaciju tranzita/protoka svih vrsta roba, kao i definiranje pozicije šest Balkanskih država koje se pod istim uvjetima, a prema prijedlogu Trajnog tajništva Transportne zajednice, uključuju u definirane zelene trake (C91I, Službeni glasnik EU od 24.03.2020.), predstavlja imperativ i zahtjeva prioritetno djelovanje svih čimbenika i prema Europskoj Uniji i prema Transportnoj zajednici, uz neizostavne i neprekidne kontakte sa organima država u kojima postoji organiziranje neodrživih, konvoja pod policijskom pratnjom (u prvom redu Republika Hrvatska, a zatim Slovenija i Srbija).
Organiziranje tranzita po sustavu formiranja konvoja pod policijskom pratnjom u ovom trenutku proizvodi potpuni kolaps međunarodnog transporta roba i repromaterijala u i iz Bosne i Hercegovine.
S tim u vezi, apelirali smo na sve organe u Bosni i Hercegovini, da punu pažnju posvete rješavanju ovoga pitanja, na način iznesen u aktu Europske unije, kao i da insistira kod Trajnog tajništva Transportne zajednice da, bez odugovlačenja, ispuni svoj zadatak prema šest Balkanskih država, među kojima je i Bosna i Hercegovina.
Međunarodni prijevoz u Bosni i Hercegovini, u ovom trenutku, traži samo jedan stimulans, a to je – osiguranje normalnog transporta roba (naročito tranzita), bez obzira na nadljudske napore koje podnosi njihovo vozno osoblje.
Da im se to treba i mora osigurati i zbog potreba cjelokupnog stanovništva za robama, govori u prilog i činjenica da oni ne mogu raditi online nego direktno izvršavati poslove transporta i da i pored toga, nema niti jednog slučaja zaraze vozača u međunarodnom prijevozu. Dopis upućen VM, MKT, MVTEO, MFT i MS Bosne i Hercegovine.

22. Osiguranje kontinuiranog rada svih organa i agencija na graničnim prijelazima

Nastavno na ranije akte kojima smo inicirali olakšavanje prometa roba u tranzitu kao i roba potrebnih Bosni i Hercegovini, a u cilju pune operativnosti rada svih aktivnih graničnih prijelaza, smatramo veoma značajnim osiguravanje rada svih organa i angencija na graničnim prijelazima, u skladu sa definiranim statusom, kategorijom i uočenim prometom na istim, kao i ulogom u carinskom i drugim postupcima.

Od trenutno uočenih, i u kontaktu s prijevoznicima uočenih, problema naveden je problem rada i radno vrijeme špeditera na graničnim prijelazima, a koje nije prilagođeno aktuelnoj situaciji, u kojoj se zahtijeva njihov cjelosedmični rad u 24-satnom režimu, kao što je i rad carinskih i inspekcijskih službi.

Svako odstupanje kojim se transport robe na bilo koji način odugovlači, dovodi do povećanja troškova istoga, a koji se posljedično odražava na nabavne i prodajne cijene usluga i roba.

Slijedom navedenog smatramo da odstupanje od predviđenog radnog vremena na graničnim prijelazima, koje je u suprotnosti s vanrednom situacijom i naredbama kriznih štabova, nužno zahtijeva hitnu reakciju, jer se opet suočavamo s enormnim gužvama na graničnim prijelazima.

U ovom trenutku, poseban fokus je na graničnim prijelazima koji su Odlukom vijeća ministara Bosne i Hercegovine definirani kao granični prijelazi za prijevoz robe u tranzitu kroz Bosnu i Hercegovinu (VM-22/20 od 24.03.2020.godine). Dopis upućen VM, MKT, MVTEO, MFT i MS Bosne i Hercegovine.