Jagode se  našim krajevima tradicionalno  uzgaja u vrtovima, a tu su i šumske jagode koje pronalazimo po brdskim i planinskim šumskim čistinama, na osunčanim i polusjenovitim položajima. Jagode rastu na vlažnom, bogatom i propusnom tlu.

Pored divlje šumske jagode postoje brojne uzgojene vrste većih ili manjih plodova, raznih oblika. Jagoda sadrži veliku količinu betakarotena, kalij, kalcij fosfor, željezo, katehinski tanin, fragarin, galotanin, flavonoid, nešto eteričnog ulja, te salicilnu, limunsku i vinsku kiselinu. Tu su vitamini B1 i B2, te puno vitamina C. Jagode su niskokalorično voće (100 g svježih jagoda ima samo 40 kalorija). No, polovica njezina šećera je voćni šećer pa se dijabetičarima savjetuje konzumacija s oprezom.

Plod šumske jagode poboljšava krvnu sliku, koristi se protiv skleroze krvnih žila i povišenog tlaka; za sprječavanje grušanja i lijepljenja krvi. Šumske jagode dobre su i za reumatičare, za oboljele od artritisa i raka, a povoljno djeluju i na organizam osoba oboljelih od multiple skleroze. Jagode su najljekovitije  kada se jedu svježe, odnosno sirove.

Želite li pročistiti organizam, uvečer se počastite većom porcijom jagoda (bez dodatka šećera ili šlaga), i ujutro ćete se probuditi svježi, odmorni i puni energije za predstojeći dan.

Budući da posjeduju svojstva analgetika uhvati li vas glavobolja, ne posežite za tabletom radije pojedite zdjelicu svježih jagoda.